Kako institucionalizirati skepticizam kao vrlinu?  

Objavljeno

Autor: Karlo Jurak

Institucionalizirati skepticizam ne znači pretvoriti sumnju u novu doktrinu niti suspendirati odlučivanje u ime opreznosti. Riječ je o ugradnji mehanizama koji ograničavaju preuranjenu sigurnost. Skepticizam, kada poprimi institucionalni oblik, ne funkcionira kao stav koji se zauzima, nego kao skup procedura koje razdvajaju odluku od njezina opravdanja.… Nastavi čitati "%s"

Vujčić u Frankfurtu? Procjena stvarnog značaja „našeg čovjeka“ u vrhu ECB-a

Objavljeno

Autor: Velimir Šonje

Vijest o tome da su ministri financija država članica europodručja (21) u transparentnom glasovanju izabrali Borisa Vujčića, guvernera HNB-a od 2012. godine, za potpredsjednika Izvršnog odbora Europske središnje banke naišla je na velik interes i podijeljene reakcije u domaćoj i europskoj javnosti. Interes je pojačan činjenicom da Vujčić nije bio među favoritima za mjesto koje… Nastavi čitati "%s"

Zašto ga nema kad je najpotrebniji: skepticizam u krizama

Objavljeno

Autor: Karlo Jurak

 U prethodnom smo tekstu pokazali da živimo u vremenu inflacije epistemološke sigurnosti i potiskivanja skepticizma, pa se nameće logično pitanje: što se događa s tom sigurnošću kada nastupi događaj koji se u taj okvir sigurnosti ne može uklopiti? Drugim riječima, što se događa u slučajevima kriza i izvanrednih stanja?[1] Takva su stanja obično stanja epistemoloških… Nastavi čitati "%s"

Zaborav skepticizma – suvremenog  epoché – i terapija epistemološke suzdržanosti

Objavljeno

Autor: Karlo Jurak

Početkom svake godine dočeka nas mnoštvo prognoza, uglavnom „učenijih“ ljudi, o tome što nas očekuje u novoj godini. Dvije su glavne karakteristike tih prognoza – epistemološki su prenapuhane (kao da tvrde „sigurno će biti tako“) i distopične su (kao da tvrde „neće biti dobro“). Ono čega nikako nema jesu formulacije „ne znamo“, „nismo sigurni“, „moramo… Nastavi čitati "%s"

Zablude o nafti, politici i ekonomiji: Venezuela, Iran, Amerika

Objavljeno

Autor: Velimir Šonje

Događaji u Venezueli i Iranu školski su primjer situacija kada prvoloptaške reakcije skrivaju puno više nego što otkrivaju. Oba događaja velik dio komentatora tumači kroz prizmu interesa SAD-a da očuva najveću moć na tržištu energenata (fosilnih goriva – nafte i plina). To nije sporno. Sporno je što se pri tome nude dvije „teorije“ – objašnjenja,… Nastavi čitati "%s"