Hrvati u gornjem europskom domu na ljestvici internetskog prometa i odabranih IT vještina
U nedavno objavljenom tekstu o stavovima mladih (do 29 g.) ukazao sam na velike međugeneracijske razlike u Hrvatskoj. Mladi ljudi ne samo […]
Oznaka: konkurentnost
Može li IT sektor biti pokretač razvojne transformacije izvan klijentelističkih mreža
Gospodarski rast u Hrvatskoj oduvijek je zarobljen unutar povezanih klijentelističkih mreža koje istiskuju ili sprečavaju razvoj tržišnih odnosa. Iako IT kompanije mnogo rade za javni sektor, Vuk Vuković istražuje može li razvoj tog sektora ipak iznjedriti tržišni rast neovisan o starim klijentelističkim mrežama
Kako poboljšati financiranje mikro i malih poduzeća: vječna potraga
Sedam konkretnih preporuka za poboljšanje financiranja mikro i malih poduzeća moglo se čuti na okruglom stolu HUP-a i HUB-a, na kojem se pretreslo sve, od toga kako funkcionira tržište kredita, preko raznih poticajnih shema, do prijeloga kako povećati učinkovitost naplate i poboljšati položaj mikro i malih kada se pojavljuju kao u pravilu nezaštićeni vjerovnici u predstečajnim nagodbama
Vlada usvojila Nacionalni program reformi i Plan konvergencije: javni dug na 66% BDP-a do 2021.?
U Ekonomskom labu smo istražili što donosi Nacionalni program reformi kojeg sindikati ne podržavaju i Program konvergencije do 2021. Hoće li se javni dug doista smanjiti na 66% BDP-a?
Pandorina kutija netransparentnih državnih poduzeća
Tirena Leinert Novosel istražila je transparentnost informacija o poslovanju državnih poduzeća na internetu. Zaključak je očekivano porazan. Postavlja se pitanje hoće li se pojaviti vlast svjesna potrebe radikalnih promjena u javnoj upravi i upravljanju državnim poduzećima za čime Hrvatska vapi kako bi iskoristila svoje potencijale.
Hrvatska stagnira na 74. mjestu na svjetskoj ljestvici konkurentnosti
Upravo objavljeno Svjetsko izvješće o konkurentnosti pokazuje da Hrvatska stagnira na 74. mjestu u društvu Albanije, Crne Gore i Srbije, dok se druge nove članice EU nalaze daleko ispred.
Možda najveća ekonomska ideja ikad: teorija komparativnih prednosti
Zaštita domaćih proizvođača od inozemne konkurencije intuitivno je i interesno prijemčiva ideja. Međutim, teorija komparativnih prednosti, na koju treba podsjetiti točno 200 godina nakon što ju je David Ricardo prvi puta predstavio, pokazuje da je put u pakao često popločen dobrim željama. Zaštita može zajednici nanijeti velike štete. Stoga treba pažljivo promatrati uvjete razmjene, tehnologije i niz drugih utjecaja na međunarodnu trgovinu. To je posebno važno danas, kada u srazu ideja o protekcionizmu i globalizaciji mnoge stvari više nisu jasne kao prije.
Turizam nije sve: robni i drugi izvoz jako rastu, ali kakvi su limiti i potencijali?
Dok se svaku večer u središnjim informativnim emisijama broje turisti na naplatnim kućicama, promiče informacija da robni izvoz u realnom iskazu već neko vrijeme raste brže od turizma. O kakvom je rastu riječ, koji su njegovi uzroci i što treba učiniti da se ta vrsta rasta ojača, piše Velimir Šonje
Agrokor nije sudbina Hrvatske
U petak 4. kolovoza objavljen je moj veliki intervju u Expressu, vjerojatno najdulji intervju za novine koji sam ikada dao. Prenosim izvorni tekst uz dodatna pojašnjenja nekih tema. Nadam se da će novi dijelovi teksta biti zanimljivi i onima koji su već pročitali razgovor.
O “pogrešnom” tečaju i zašto nam izvoz raste
Raširilo se pogrešno mišljenje da je rast turizma uzrokovao prijelaz deficita tekućeg računa platne bilance u suficit. Najvažniji doprinos došao je od rasta robnog izvoza, čemu su ključan doprinos dali ulazak u EU, oporavak gospodarstva Unije i pad realnog tečaja kune. Od početka krize realni tečaj je deprecirao mnogo više od nominalnog, što ukazuje na mogućnost prilagodbe vanjskih uvjeta konkurentnosti bez promjena nominalnog tečaja koje izazivaju prevelike troškove.