Izvozni spektakl: hoće li podatak o BDP-u za drugo tromjesečje iznenaditi?
U doba kad su ljubitelji brojki zabavljeni procjenama ovogodišnje turističke sezone i predstojećeg četrdesetitrećeg vala pandemije pomalo je passe baviti se dalekom […]
Oznaka: izvoz
Izvoz kao izlaz: stvarno značenje strukturnih promjena
Robni izvoz iskazan u kunama u prvih jedanaest mjeseci 2020. smanjio se za svega 2,3%, a od toga se izvoz u države članice EU usprkos koroni smanjio zanemarivih 0,2%. Što se krije iza znatno boljih rezultata od očekivanja? Odgovor nudi najnovije istraživanje HNB-a.
Velika internacionalizacija II: o širem društvenom značenju ekonomskog otvaranja i o ulozi ideja u tome
Šonje u nastavku serije o Velikoj internacionalizaciji piše i o idejama koje su uzrokovale hrvatsko kašnjenje u tom glavnom razvojnom procesu. Ideje sigurno nisu jedino objašnjenje, ali ideja o ekonomskim odnosima kao o igri nulte sume odigrala je važnu ulogu u sidrenju hrvatskoga rasta ispod mogućnosti zbog nevoljkog i kasnog otvaranja prema van
Velika internacionalizacija (I): uzroci i posljedice otvaranja
Velika internacionalizacija je proces sve manje važnosti domaćeg i sve veće važnosti inozemnog tržišta za stvaranje hrvatskog BDP-a. Proces se ubrzao ulaskom Hrvatske u EU. Robni izvoz igra najvažniju ulogu u tom procesu. Ovo je prvi u seriji tekstova u kojima Velimir Šonje pokušava sagledati uzroke te ekonomske, političke i socijalne posljedice procesa Velike internacionalizacije
Pričaju li mediji previše o turizmu: o granularnosti i identitetskom značaju turizma za hrvatsko društvo
Percepcija važnosti turizma daleko je veća od njegove stvarne ekonomske važnosti. Ona nije mala, naprotiv, ali je vjerojatno uvećana zbog razloga koji leže izvan usko ekonomske domene. Identificiraju se tri uzroka takvog stanja: široko rasprostiranje učinaka, povezanost s nacionalnim identitetom i lako lobističko organiziranje
Robni izvoz 2017.: prvi put izvezeno robe u vrijednosti više od 100 milijardi kuna
DZS je prošli tjedan objavio preliminarne podatke o robnoj razmjeni s inozemstvom. Robni izvoz u 2017. porastao je za 12% (uvoz za […]
Inkubator V: rastući izvoznici između 40 i 100 milijuna kuna godišnjeg prihoda
Ekonomski lab je u suradnji sa servisom za poslovne informacije Prima Bon pokrenuo rubriku Inkubator – razotkrivanje nove gospodarske strukture. Primjenom jednostavnih […]
Prezaduženost u sektoru poduzeća stvara održivu poziciju platne bilance?
Ovaj tekst integrira kratke prikaze tri izvrsna istraživačka rada koja su se pojavila ovoga ljeta. Pokazuje kakva je veza između prezaduženosti u […]
Možda najveća ekonomska ideja ikad: teorija komparativnih prednosti
Zaštita domaćih proizvođača od inozemne konkurencije intuitivno je i interesno prijemčiva ideja. Međutim, teorija komparativnih prednosti, na koju treba podsjetiti točno 200 godina nakon što ju je David Ricardo prvi puta predstavio, pokazuje da je put u pakao često popločen dobrim željama. Zaštita može zajednici nanijeti velike štete. Stoga treba pažljivo promatrati uvjete razmjene, tehnologije i niz drugih utjecaja na međunarodnu trgovinu. To je posebno važno danas, kada u srazu ideja o protekcionizmu i globalizaciji mnoge stvari više nisu jasne kao prije.
Turizam nije sve: robni i drugi izvoz jako rastu, ali kakvi su limiti i potencijali?
Dok se svaku večer u središnjim informativnim emisijama broje turisti na naplatnim kućicama, promiče informacija da robni izvoz u realnom iskazu već neko vrijeme raste brže od turizma. O kakvom je rastu riječ, koji su njegovi uzroci i što treba učiniti da se ta vrsta rasta ojača, piše Velimir Šonje