Ekonomski lab
Povodom izlaska drugog izdanja moje knjige Mirovine za 21. stoljeće, koju možete besplatno preuzeti na ovoj poveznici, najprije treba prikazati izračune realnih prinosa obveznih mirovinskih fondova (OMF). Prinosi su ono što zanima svakoga od oko 2,3 milijuna članova OMF. Svakome je jasno da vrijedi: što veći prinos u dugom roku, to veća šansa za bolju… Nastavi čitati "%s"
Desetljećima se stvarala mitska rola državnih obveznica kao stabilnog financijskog instrumenta koji investitorima jamči solidan prinos uz podnošljivu dozu rizika; sve do recentne epizode koja je stvari preko noći okrenula naglavce potpuno obezvrijedivši uvriježene teze… Nastavi čitati "%s"
S tekstom koji u početku sadrži rečenicu „Znate li što mrzim kod j… bankarstva“ (gdje je zbog medijskog uzusa nešto pretvoreno u …) ne bi trebalo polemizirati. No, riječ je o tekstu objavljenom u čitanom Večernjem listu (autorica je novinarka Valentina Wiesner), a kako tekst sadrži niz pogrešaka i nerealnih prijedloga na temu o kojoj… Nastavi čitati "%s"
Ovaj tekst zaključuje serijal Mirovine za 21. stoljeće u kojem sam kroz dosadašnjih osam tekstova koji su objavljivani od travnja 2021. do ožujka 2022. pokušao detaljno objasniti šest ključnih teza (spisak tekstova s poveznicama nalazi se u dnu stranice): Demografski trendovi (starenje stanovništva) su neumoljivi. U nadolazećim desetljećima vrlo vjerojatno neće biti dovoljnog rasta produktivnosti… Nastavi čitati "%s"
U sedam dosadašnjih nastavaka serijala Mirovine za 21. stoljeće čije poveznice možete pronaći u dnu ovoga teksta bavili smo se demografskim promjenama i projekcijama, objašnjavali zašto je mirovinski sustav s tri stupa – državnim, obveznim i dobrovoljnim – bolje rješenje od samo državnog mirovinskog sustava u uvjetima starenja stanovništva, raspravljali smo o drugom stupu i… Nastavi čitati "%s"
Drugi iz serije od deset tekstova pod nazivom Mirovine za 21. stoljeće govori o rastu produktivnosti rada kao mogućem rješenju problema adekvatnosti mirovina u dugom roku u uvjetima kada stanovništvo stari. Razmatraju se i drugi važni faktori: aktivnost i zaposlenost na tržištu rada, migracije s naglaskom na useljavanje, mjere aktivne populacijske politike, nejednakost i siromaštvo u trećoj dobi. Individualna mirovinska štednja je najbolje rješenje kada je zbog spomenutih čimbenika neizvjesno može li prvi stup međugeneracijske solidarnosti osigurati adekvatne mirovine u dugom roku … Nastavi čitati "%s"
Prvi iz serije od deset tekstova pod nazivom Mirovine za 21. stoljeće govori o demografskim promjenama i njihovom utjecaju na izdašnost mirovina. Pogledajte demografske projekcije za Hrvatsku, počitajte o tome kako bi se mogli mijenjati omjeri starijih od 64 i radnosposobnog stanovništva, i koje alternative povećanju mirovinskog doprinosa postoje. Jednom mjesečno u sljedećih deset mjeseci u okviru ove serije proći ćemo bitne makro i mikro aspekte funkcioniranja mirovinskog sustava, a knjiga koja će biti objavljena kada serija završi omogućit će čitateljima lakše snalaženje u ovoj zahtjevnoj temi koja se, prije ili kasnije, tiče svakoga od nas… Nastavi čitati "%s"
Labov specijal istražuje kako i zašto najavljene promjene u mirovinskom sustavu negiraju jedan jednostavan postulat: što je privatna mirovinska štednja veća, to su očekivanja od prvog stupa (vlade odnosno poreznih obveznika) i s time povezani politički konflikti manji.… Nastavi čitati "%s"
O dubokoj pozadini aktualnih prijedloga koji se nazivaju mirovinskom reformom: nevidljive stvari treba učiniti vidljivima… Nastavi čitati "%s"
Koje se ekonomske ideje mogu označiti liberalnima, a koje kejnezijanskima i ima li takva klasifikacija uopće smisla? Odgovor na to pitanje traži se kroz raspravu o otvorenim dilemama u pogledu monetarne i fiskalne politike te mirovinskog sustava … Nastavi čitati "%s"