Ivica Brkljača je neovisni ekonomski analitičar, a primarni fokus rada mu je na makroekonomskim temama i temama iz područja investiranja na tržištu kapitala.
U ovotjednom pregledu o dvije teme:
- Inflacija u Hrvatskoj i svjetske cijene hrane
- Kolika je zapravo prosječna mirovina u Hrvatskoj i koliko je porasla u zadnjih pet godina
Inflacija u Hrvatskoj i svjetske cijene hrane
Godišnja inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u listopadu se, prema prvoj procjeni Eurostata, blago ubrzala na 4,4 %, s 4,3 % u rujnu. Prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena (IPC) inflacija je iznosila 4,9 % (4,7 % u rujnu).
Glavni pokretač inflacije mjerene HIPC-om i dalje je energija. Cijene energije u listopadu bile su 19,9 % više nego prije godinu dana, a godišnja stopa njihova rasta ubrzava se već treći mjesec zaredom. Energija je ukupnoj inflaciji pridonijela s čak 2,4 postotna boda. Nakon šest mjeseci usporavanja inflacija cijena hrane blago se ubrzala na 0,5 %, ponajviše zbog učinka baze jer su cijene hrane u listopadu prošle godine snažno pale. Usluge su pak usporile rast na 6,3 % (u rujnu: 6,7 %).
Hrvatska je trenutačno deveta po visini inflacije među zemljama europodručja. Inflacija u europodručju u listopadu se ubrzala na 4,0 % (s 3,8 % u rujnu), pa se razlika u odnosu na Hrvatsku smanjila na samo 0,4 postotna boda. To je najmanji jaz još od ožujka 2022. godine.
Slika 1
Sa svjetskih tržišta nam pak stižu dvije dobre vijesti. Prva je da je cijena nafte Brent u drugoj polovici tjedna pala ispod 100 dolara po barelu, i to nakon što je gotovo puna dva mjeseca bila iznad te razine (povremeno je premašivala i 115 dolara). Druga je da su svjetske cijene hrane u listopadu blago pale u odnosu na rujan. FAO-ov indeks cijena hrane spustio se na 133,9 bodova, što je 1,2 % manje nego u rujnu. Na godišnjoj razini svjetske cijene hrane ipak su i dalje 5,9 % više nego u listopadu prošle godine.
Za širu sliku kretanja svjetskih cijena hrane valja se vratiti nekoliko godina unatrag (slika 2). Najsnažniji rast cijena hrane dogodio se nakon izbijanja pandemije: od svibnja 2020. do ožujka 2022. FAO-ov indeks porastao je za čak 76 %. Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. dodatno je potaknula rast cijena: u ožujku 2022. indeks je skočio za oko 13 % u odnosu na prethodni mjesec. Nakon toga cijene hrane postupno su se spuštale, ali se nikada nisu vratile na pretpandemijske razine. Današnja razina indeksa i dalje je oko 41 % viša od prosjeka iz 2019. godine, što znači da su svjetske cijene hrane i dalje znatno povišene.
Slika 2
Gledano po skupinama proizvoda (slika 3), listopadski pad svjetskih cijena hrane ponajviše je posljedica pojeftinjenja žitarica (−4,5 % na mjesečnoj razini), a u nešto manjoj mjeri i mesa (−1,2 %) te mliječnih proizvoda (−1,1 %). Cijene biljnih ulja blago su porasle (+0,3 %), a cijene šećera čak 6,6 % u samo mjesec dana. Šećer prednjači i na godišnjoj razini s rastom od 28,8 %, a slijede biljna ulja (+17,6 %) i žitarice (+12,6 %). Meso je pak tek neznatno skuplje nego prije godinu dana (+0,4 %).
Slika 3
Na godišnjoj razini pojeftinili su jedino mliječni proizvodi, i to za 16,9 % u odnosu na listopad prošle godine.
Kolika je zapravo prosječna mirovina u Hrvatskoj?
HZMO je objavio novi broj Statističkih informacija s detaljnim podacima o mirovinama za kolovoz. U javnosti se često barata različitim podacima o prosječnoj mirovini u Hrvatskoj, što ne iznenađuje jer se u samom izvješću HZMO-a može pronaći nekoliko različitih prosjeka. Idemo stoga rastumačiti i detaljnije pogledati kolike su stvarne mirovine.
Prosječna netomirovina 1,14 milijuna korisnika prema općem Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) iznosi 616 eura. Kada se isključe korisnici prema međunarodnim ugovorima, prosjek raste na 702 eura. Uključe li se zatim i vojne, policijske, braniteljske i HVO mirovine, dolazi se do 764 eura. Pogledajmo najprije tablicu 1, a zatim ćemo pojasniti odakle te razlike.
Tablica 1
Najveću razliku stvaraju upravo međunarodni ugovori. Riječ je o ljudima koji su dio radnog vijeka proveli u drugoj državi, pa od HZMO-a primaju samo „hrvatski dio“ mirovine, dok im ostatak isplaćuje država u kojoj su radili. Takvih je korisnika oko 195 tisuća, a HZMO u inozemstvo isplaćuje mirovine za 169 tisuća korisnika. Prosječna mirovina koju HZMO isplaćuje u inozemstvo iznosi oko 190 do 230 eura, što znatno snižava ukupni prosjek.
Zato je za predodžbu o tipičnom hrvatskom umirovljeniku bolje gledati korisnike svih sustava bez mirovina prema međunarodnim ugovorima – i to ne prosjek, nego medijan. Medijan iznosi 675 eura, što znači da polovica tih umirovljenika prima manje od toga, a polovica više. Razlika od gotovo 90 eura između prosjeka i medijana odražava utjecaj viših mirovina na prosjek.
Pogledajmo i kako su te mirovine raspoređene po visini (slika 4). Najveća skupina, 296 tisuća umirovljenika ili 28,5 %, prima između 600 i 800 eura mirovine. Otprilike svaki osmi umirovljenik prima manje od 400 eura, a mirovinu višu od 1.500 eura prima 59,6 tisuća korisnika, odnosno 5,7 % umirovljenika. Ispod stupaca prikazan je i prosječni mirovinski staž, koji dobro otkriva logiku sustava.
Slika 4
Uz iznose mirovina prikazan je i prosječni mirovinski staž u toj kohorti. Dulji staž u pravilu znači i višu mirovinu. Odstupanje se vidi tek u najvišem razredu, u kojem prosječni staž pada na 26,8 godina. Uzrok su mirovine prema posebnim propisima, osobito braniteljske, kod kojih visina primanja ne ovisi samo o stažu.
Pogledajmo za kraj i koliko su porasle prosječne mirovine u zadnjih pet godina te kako su prošle u usporedbi s prosječnim plaćama. Prosječna netomirovina korisnika svih sustava bez međunarodnih ugovora porasla je s 425 eura u kolovozu 2021. na 764 eura u kolovozu ove godine, odnosno za gotovo 80 %. U istom je razdoblju prosječna neto plaća porasla za 63,3 %, dok su potrošačke cijene porasle za 33,5 %, a cijene hrane za 41,8 %. Rast prosječne mirovine tako je bio znatno veći i od rasta plaća i od inflacije.
Kada se, dakle, uračuna rast potrošačkih cijena, prosječna je mirovina realno viša za oko 35 %. Čak i ako se mirovina usporedi s cijenama hrane, koja je u tom razdoblju iznadprosječno poskupjela, kupovna moć prosječne mirovine veća je za oko 27 %. Prosječna se mirovina tako približila polovici prosječne neto plaće: njezin je udio porastao s 45 % na 49,5 %. Prema HZMO-ovim podacima za kolovoz, dostupnima od 2014. godine, to je najviši udio dosad.
Tablica 2
Kako su mirovine mogle rasti brže od plaća ako se usklađuju uglavnom prema plaćama? Aktualna vrijednost mirovine, na temelju koje se mirovine usklađuju, od srpnja 2021. porasla je oko 65 %, otprilike koliko i plaće. Ostatak rasta rezultat je posebnih povećanja – primjerice snažnijeg rasta najnižih mirovina (vrijednost najniže mirovine po godini staža porasla je 75 %) te ovogodišnjeg povećanja invalidskih mirovina za 10 % kod potpunog, odnosno 12,5 % kod djelomičnog gubitka radne sposobnosti. Dio rasta posljedica je i toga što se od 2023. uz vlastitu mirovinu može primati i dio obiteljske.
Na prosjek utječe i promjena „strukture“ umirovljenika: novi umirovljenici u pravilu ulaze u sustav s višim mirovinama od onih koje su primali korisnici koji iz njega izlaze. Povećanje prosječne mirovine za gotovo 80 % stoga ne znači da je za toliko porasla i mirovina svakom pojedinom umirovljeniku, iako su sve mirovine znatno porasle.
Napomenimo i da u navedene iznose nije uključen godišnji dodatak – takozvana 13. mirovina – koji se isplaćuje od prošle godine. On će se u prosincu ove godine isplatiti u iznosu od 7 eura za svaku punu godinu mirovinskog staža za određivanje mirovine, dok je prošle godine iznosio 6 eura.
Udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći vjerojatno će i dalje rasti, među ostalim i zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak prema kojima se od 1. siječnja sljedeće godine na mirovine više neće plaćati porez. S druge strane, skrivena porezna presija plaća zaposlenih se nastavlja: prema najavama, ni sljedeće godine neće biti rasta osobnog odbitka. Osobni odbitak će tako tri godine zaredom biti zamrznut na 600 eura, a od 2020. povećao se za sramotno niskih 13 posto.
_____________________________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Ekonomskom labu:
- Jedna grana kolo vodi: što se događa s hrvatskom industrijom (Velimir Šonje)
- Kako monetarna politika ECB-a utječe na kamatne stope na depozite i kredite u Hrvatskoj (Velimir Šonje)
- Inflacijski monitor 10/2026: Hrvatska deveta prema visini inflacije u europodručju (Velimir Šonje)
- I u SAD-u se vodi javna rasprava o minimalnoj plaći (Darko Oračić)
