Ivica Brkljača je neovisni ekonomski analitičar, a primarni fokus rada mu je na makroekonomskim temama i temama iz područja investiranja na tržištu kapitala.
U ovotjednom pregledu o četiri teme:
- Promet putnika u hrvatskim zračnim lukama usporava
- Dogovor Vlade RH i sindikata javnih službi o povećanju plaća
- Anthropicov rekordni IPO
- Najgori tjedan na Wall Streetu od pandemije
Zračni promet usporava, Zagreb i Split u minusu
Hrvatske zračne luke iza sebe imaju nekoliko godina snažnog rasta. Nakon golemog pada u pandemiji, promet putnika 2023. gotovo je dosegnuo razinu iz 2019.; u 2024. porastao je za dodatnih 16% u odnosu na godinu prije, a 2025. za još 6,8%, na rekordnih 14 milijuna putnika. No, ove se godine taj zamah osjetno gubi.
Godina je zapravo počela dobro: u prvom tromjesečju kroz zračne luke prošlo je 9,3% više putnika nego lani. U drugom tromjesečju rast je usporio na 1,4%, a u trećem je rast iznosio 1,5%, što je manje od europskog prosjeka od 3,4%. S obzirom na puno veći (ponder) promet putnika u ljetnim mjesecima, rast u prvih deset mjeseci ove godine tako je iznosio 1,7%. Usporavanje rasta ipak nije jednako u svim lukama: dvije najveće zračne luke, Zagreb i Split, od ljeta kontinuirano bilježe pad prometa.
Zagrebačka zračna luka tako od srpnja svaki mjesec bilježi manje putnika nego godinu ranije, no zahvaljujući rastu u prvoj polovici godine, kumulativno je u prvih deset mjeseci ipak u malom plusu od 0,7%. Split pak od lipnja bilježi minuse, pa je u prvih deset mjeseci promet putnika bio 1,8% manji nego u istom razdoblju lani. Treća najveća zračna luka, Dubrovnik, i dalje bilježi rast, no dijelom i zato što se promet u njoj posljednjih godina najsporije oporavljao od pandemije.
Prema prvim podacima samih zračnih luka za listopad (DZS ih objavljuje s određenim zakašnjenjem), ukupni je promet putnika u svim zračnim lukama bio 2,5% manji nego lani. U Zagrebu se pad vidi i u ponudi letova: u listopadu je bilo 5,1% manje raspoloživih sjedala nego lani, a kapacitete su smanjili i Croatia Airlines i Ryanair. Prijevoznici su oprezniji zbog skupljeg goriva, a Zračna luka Zagreb je od lipnja podigla pojedine naknade za 10 do 24 posto pa ni to sigurno nije pomoglo. Ni najave za iduću godinu za Zagreb nisu dobre: Austrian Airlines u siječnju ukida liniju Zagreb – Beč, British Airways otkazao je ljetne letove za London, a Iberia, Qatar Airways i Air France smanjuju broj letova za Madrid, Dohu i Pariz.
Usporavanje prometa u hrvatskim zračnim lukama u cjelini ipak ne treba previše čuditi. Stope rasta iz 2024. i 2025. bile su iznimno visoke i nisu mogle trajati unedogled. Studeni i prosinac nose tek oko 6% godišnjeg prometa, pa će 2026. i uz slabiji kraj godine biti nova rekordna godina, s rastom od oko 1,5% u odnosu na prošlu godinu. No ovo će biti najsporiji rast barem od 2010., ne računajući pandemijsku 2020.
Je li ovo tek kratkotrajni predah ili početak duljeg razdoblja stagnacije, ovisit će ponajviše o tome hoće li Zagreb zadržati i privući prijevoznike koji ga povezuju s velikim europskim čvorištima. Prema neslužbenim informacijama Indexa, koncesionar Zračne luke Franjo Tuđman traži od Vlade odobrenje za ponovno otvaranje starog putničkog terminala na Plesu, kamo bi prebacio niskotarifne letove. Povoljnije naknade na starom terminalu mogle bi privući mađarski Wizz Air natrag u Zagreb i potaknuti daljnje širenje Ryanaira, uz jači cjenovni pritisak na tradicionalne prijevoznike, uključujući Croatia Airlines. Takav plan mogao bi donijeti više putnika i jeftinijih letova, ali otvoreno ostaje pitanje kako Zagreb namjerava ojačati dugolinijsku mrežu. Naime, prije pandemije u Zagreb su redovito letjeli Emirates, Korean Air i Air Canada Rouge. Nijedan od ta tri prijevoznika otad nije obnovio vlastitu redovitu liniju za Zagreb, a veze s Dubaijem, Seulom i Torontom u međuvremenu su održavali drugi prijevoznici.
Dogovor Vlade RH i sindikata javnih službi o povećanju plaća
Vlada i osam sindikata javnih službi potpisali su u subotu, posljednjeg dana mirenja, sporazum o plaćama. Vlada je poboljšala ponudu za rast osnovice i prihvatila zahtjev sindikata da se dogovor odnosi samo na 2027. godinu.
Osnovica raste u dva koraka: 3% od 1. siječnja i još 1% od 1. kolovoza. Prvi je put ugovorena i naknada za prehranu, 30 eura mjesečno od 1. travnja i 50 eura od 1. listopada. Za devet mjeseci primjene u 2027. to je ukupno 330 eura za prehranu. U 2028., uz punih 12 mjeseci po 50 eura, bit će to čak 600 eura. Puni godišnji trošak za proračun, dakle, vidjet će se tek od 2028. Dogovor će se ugraditi u dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru i vrijedit će za sve zaposlene u javnim službama.
Koliko zapravo vrijedi naknada za prehranu? Prosječna neto plaća u javnim službama trenutačno iznosi oko 1.850 eura, što znači da 50 eura mjesečno odgovara povećanju neto primanja od približno 2,7%. Govorimo, naravno, o prosjeku: zaposlenima s nižim plaćama naknada relativno više podiže primanja, a onima s višim plaćama manje.
Ministar financija Tomislav Ćorić kaže da očekuje veće rashode od planiranih, ali i dalje računa na deficit opće države od 2,9% BDP-a u 2027. Živi bili pa vidjeli. Komentar prijedloga proračuna za 2027. već ste mogli pročitati na Labu. Dodao bih samo da je prema prijedlogu državnog proračuna masa plaća trebala rasti oko 2,3%, a s ovim će dogovorom taj rast biti puno viši. Prema mojoj gruboj procjeni, ako iste uvjete dobiju i državne službe, masa plaća koja se financira iz državnog proračuna bit će za blizu 400 milijuna eura veća nego u prijedlogu proračuna. Umjesto planiranih 2,3%, mogla bi porasti za cca 7%. Gdje ministar planira uštedjeti tih otprilike 400 milijuna eura ili 0,4% BDP-a, to nitko ne zna.
Anthropicov rekordni IPO: tisuće novih milijunaša
Jedna od vodećih vijesti ovoga tjedna bio je izlazak Anthropica, kompanije koja razvija Claude (u ovom trenutku možda i najbolji AI proizvod), na burzu Nasdaq pod oznakom ANT. U osnovnoj javnoj ponudi prodano je 980 milijuna dionica po cijeni od 83 dolara, čime je prikupljeno 81,3 milijarde dolara. Riječ je o najvećem iznosu ikad prikupljenom u inicijalnoj javnoj ponudi, čime je nadmašen lipanjski rekord SpaceX-a. Potražnja je bila golema, šest do sedam puta veća od broja ponuđenih dionica, pa je i konačna cijena utvrđena na nešto višoj razini nego što se planiralo.
No stvarno prikupljeni iznos još je veći. Banke koje su vodile izdanje iskoristile su mogućnost kupnje dodatnih dionica, pa je javna ponuda povećana na 93,5 milijardi dolara. Uz paralelni privatni plasman od 26 milijardi dolara, u kojem su sudjelovali Nvidia, Google, Microsoft, AMD i drugi strateški ulagatelji, ukupna transakcija dosegnula je 119,5 milijardi dolara. Od toga samoj kompaniji pripada približno 117,6 milijardi prije troškova, dok ostatak odlazi suosnivačima koji su u ponudi prodali dio svojih dionica (oko 2 milijarde dolara).
Početak trgovanja u četvrtak bio je spektakularan. Prva transakcija izvršena je po 111,5 dolara, čak 34,3% iznad IPO cijene. Međutim, početni entuzijazam tijekom dana je splasnuo, pa je dionica završila na 97,2 dolara, odnosno 17,1% iznad cijene iz javne ponude. U petak je uslijedio pad od dodatnih 9,1%, na 88,3 dolara. Tako je kraj tjedna dočekala samo 6,4% iznad IPO cijene, dok su kupci koji su ušli po prvoj burzovnoj cijeni već bili u minusu od približno 21%.
A sad malo zanimljivosti o zaposlenicima. Anthropic je osnovan tek 2021., no do danas je narastao na oko 5.300 zaposlenih, od kojih su mnogi sada postali bogataši, barem na papiru. Zaposlenici su velik dio plaće godinama dobivali u dionicama, a sada im se to itekako isplatilo. Prema procjenama koje prenosi Reuters, oko 2.800 sadašnjih i bivših zaposlenika „teži“ barem milijun dolara, a po IPO cijeni gotovo 600 njih i više od 100 milijuna dolara. Na samom vrhu je sedam suosnivača, čiji udjeli vrijede oko 20 milijardi dolara po osobi. Sve to u kompaniji koje prije šest godina nije ni bilo – teško je naći bolju ilustraciju koliko brzo umjetna inteligencija danas stvara bogatstvo.
Najgori tjedan na Wall Streetu od pandemije
U tjednu za nama cijene dionica snažno su pale. Tehnološki indeks Nasdaq Composite izgubio je 10%, što je njegov najveći tjedni pad od ožujka 2020., kada su tržišta potonula zbog izbijanja pandemije. Dow Jones je pao za 8%, također najviše još od pandemije, a S&P 500 za 8,6%, najviše od travnja 2025. i najave Trumpovih carina. Time su S&P 500 i Dow Jones ušli u tzv. „korekciju“ (pad veći od 10% u odnosu na rekordnu razinu), a Nasdaq je pritom izbrisao i cijeli ovogodišnji rast.
Pad je počeo rasprodajom dionica povezanih s umjetnom inteligencijom, a zatim se proširio na cijelo tržište. Svih 11 sektora indeksa S&P 500 izgubilo je u tjednu više od 1%, što je prvi put od Trumpova Dana oslobođenja. Ulagači su se nadali da će rezultati Nvidije i izlazak Anthropica na burzu, najveća inicijalna javna ponuda u povijesti, vratiti optimizam. No to se nije dogodilo: unatoč sjajnim poslovnim rezultatima, Nvidijine dionice potonule su u tjednu čak 23%, a Anthropicove su nakon snažnog prvog dana trgovanja također počele padati.
Potencijalnih objašnjenja ovakvog pada je nekoliko. Prvo, rekordna Anthropicova ponuda povukla je s tržišta golemu likvidnost: da bi kupili nove dionice, mnogi su ulagači prodavali one koje već imaju, a prvo su na udaru bile druge AI kompanije. Drugo, Nvidija je simbol AI buma, a ostavka njezina osnivača i direktora Jensena Huanga tjedan ranije te vijest da SEC ispituje računovodstvo kompanije poljuljale su povjerenje ulagača ne samo u Nvidiju nego i u cijeli AI sektor. Treće, jaki dolar pooštrio je financijske uvjete jer poskupljuje zaduživanje i smanjuje vrijednost inozemne zarade američkih kompanija. Četvrto, inflacija se pokazuje upornijom nego što se očekivalo, a dužnosnici Feda sve otvorenije zagovaraju daljnje podizanje kamatnih stopa. Na tržištu zato raste strah od pogreške Feda: ako Fed nastavi podizati kamatne stope i dodatno zaoštri monetarnu politiku, mogao bi ugušiti gospodarstvo i dobit kompanija upravo u trenutku kad su očekivanja, posebno za AI dionice, najviša.
Pad se prelio i na ostale burze. Indeks MSCI World izgubio je u prošlom tjednu 8,1%, njemački DAX 7,3%, Euro Stoxx 50 7,1%, a londonski FTSE 100 5,1%. Od promatranih indeksa najbolje je prošao CROBEX, s tjednim padom od samo 1,2%. Od početka godine u plusu je 14,5%, što je daleko najbolji rezultat u promatranoj skupini.
Ni sirovine nisu bile sigurno utočište. Srebro je u tjednu pojeftinilo 15,5%, bakar 9,8%, a zlato 8,9%. Zlato je palo na najnižu razinu u više od godinu dana. Nafta tipa Brent pojeftinila je 3,4%, ali je i dalje oko 52% skuplja nego na početku godine.
_____________________________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Ekonomskom labu:
- Prijedlog proračuna 2027.: Ćorićev prvi kao Primorčev zadnji (Velimir Šonje)
- I Europska komisija priklonila se optimistima (Velimir Šonje)









