I dok se čeka nova Vladina odluka o tome kako ublažiti rast cijena goriva na crpkama, te dok ljudi u strahu prate ne samo vijesti iz Zaljeva nego i geopolitičke i energetske reperkusije širom svijeta, malo je detalja poznato o strukturi cijena goriva i njihovim promjenama. Doduše, većina zna da države imaju dubok ugriz u maloprodajnim cijenama na crpkama, no malotko zna prave brojke i razmjere i prati kako se sve to mijenja na dvotjednoj razini.
Stoga sam odlučio popuniti prazninu i ponuditi zoran način tjednog praćenja cijena u međunarodnim usporedbama. Kako bismo izbjegli pretrpavanje brojkama, ovo je priča o Eurosuperu 95. Priča o dizelu, čija je cijena malo veća, vrlo je slična.
Mogućnosti praćenja i usporedbi možemo zahvaliti Europskoj komisiji koja objavljuje Tjedni naftni bilten (eng. Weekly Oil Bulletin). U Biltenu se po državama članicama EU prate prosječne cijene goriva na crpkama, i što je naročito važno, cijene se prate i sa i bez poreza. Doduše, baza podataka sadrži male razlike u odnosu na cijene koje gledate (i plaćate) na većini crpki; pretpostavljam da je to zbog toga što prosjek uključuje i crpke na autocestama. Međutim, te male razlike ne narušavaju bitne odnose, promjene i zaključke.
Jedino što, nažalost, statistike uvijek kasne, pa sada imamo podatke do 30.3. No to je i više nego informativan podatak (uostalom, danas su cijene iste kao 30.3.). Dakle, vodite računa da gledamo promjene cijena u razdoblju od 16. do 30.3. u kojemu se i najveći dio dosadašnjih učinaka novog Zaljevskog rata prelio do europskih tržišta.
Prvo pogledajmo gdje smo s cijenama (ponavljam: analiza je za Eurosuper 95): Hrvatska je ispod prosjeka i medijana cijena u EU. Najviše cijene su u Nizozemskoj, a najniže na Malti koja je i 2022. bila zaštićena od promjena cijena jer ima dugoročan ugovor o isporuci s Azerbejdžanom. Najvažnije je uočiti razliku između lijevog i desnog stupca (s uključenim i bez uključenog poreza koji obuhvaća trošarine i PDV): razlika je još uvijek ogromna, u slučaju Hrvatske gotovo 80 centi po litri, koje se slijevaju u državni proračun. Ako vas zanimaju pojedinačni podaci iz kojih je nastala grafika, tablica je u dodatku na kraju teksta.
Grafička obrada: Ekonomski lab – Arhivanalitika, Claude AI
Drugo, postavlja se pitanje o razlikama u poreznim ugrizima država i gdje se u toj usporedbi nalazi Hrvatska? Često se kada Vlada želi smanjiti pritisak na rast maloprodajnih cijena može čuti kako se država nečega odriče (npr. smanjuje trošarine) . Međutim, pojam odricanja treba gledati u razmjeru prema onome što država ubire. Sljedeća infografika pokazuje da su razmjeri ubiranja iznimno visoki. U prosjeku, za države članice EU – pa tako i za Hrvatsku – vrijedi ona: pola pije, pola Šarcu daje. U ovodobnom izričaju to se, u slučaju Hrvatske, prevodi u trenutačnih oko 47% ugriza države u maloprodajnoj cijeni goriva, što približno odgovara i prosjeku i medijanu za 27 država članica EU. Najmanji ugriz države je u Španjolskoj, a najveći je na Malti.
Grafička obrada: Ekonomski lab – Arhivanalitika, Claude AI
Treće, možda se sjećate (ili ste čitali neki od mojih prethodnih tekstova na ovu temu) kada se govorilo i pisalo o tome da ugriz države u maloprodajnoj cijeni goriva prelazi 50%. S krajem ožujka „pali smo“ malo ispod 50% jer je Vlada uistinu smanjivala trošarine, dok je temeljni ulazni trošak goriva rastao zbog blokade Hormuškog tjesnaca. Međutim, kako PDV nije mijenjan (25%), a osnovica raste, postavlja se pitanje da li neke države sada ubiru više nego prije početka rasta svjetskih cijena nafte i naftnih derivata. Na putu prema putu ka odgovoru na to pitanje, pogledajmo najprije kako su se maloprodajne cijene Eurosupera 95 mijenjale u dva kritična tjedna od 16. do 30. s rastom od 8,4% nedaleko smo od letonskog maksimuma (preko 11%) i miljama iznad španjolskog minimuma koji je – negativan!
Moguće je da su distributeri u Španjolskoj agresivno krenuli prema gore već u prva dva tjedna rata, pa ih je vlada „zakucala“, a moguće je i da su Sanchezovi odigrali neku drugu igru; nemam detaljnih informacija, što za nas i nije toliko bitno, ni blizu kao za državni proračun Španjolske koji, kao što smo vidjeli na prethodnoj slici, sada ostvaruje najmanji ugriz u maloprodajnoj cijeni u EU.
Grafička obrada: Ekonomski lab – Arhivanalitika, Claude AI
Četvrto, vraćamo se pitanju prijevoda podataka o promjenama cijena u podatke o proračunskim prihodima (u apsolutnim iznosima): postoje li u EU države koje bolje pune proračune u energetskoj krizi jer smanjenjem trošarina ne kompenziraju efekte većih prihoda od PDV-a, i gdje smo tu mi?
Ako ste u glavi pripravni na senzacionalan zaključak da nas Vlada „dere“ u krizi prodajući priču o tome da kontrolira i pomaže dok zapravo ubire više, prevarili ste se. Četvrta, ujedno i posljednja infografika pokazuje da je Hrvatska među državama koje u ovoj krizi smanjuju apsolutni iznos ugriza u maloprodajnoj cijeni goriva po litri (doduše manje nego što se stvara dojam) Hrvatska je blizu prosjeka i medijana – jedna tipična europska zemlja; štoviše, imamo malo veću sklonost rasterećenju maloprodajne cijene od prosjeka. To je očekivano, budući da energija u potrošačkoj košarici kod nas sudjeluje s gotovo 16%, dok je prosjek EU malo ispod 10%. Najviše je, barem u drugoj polovici ožujka, rasterećivala Španjolska, dok kolonu državnih proračuna koji „zarađuju“ (ispravno je reći: bolje se pune) u krizi predvodi Estonija.
Grafička obrada: Ekonomski lab – Arhivanalitika, Claude AI
Iz tablice u dodatku možete vidjeti da kolonu srama država čiji se proračuni bolje pune zbog krize (ako zanemarimo ove s plusom od 1 cent što može biti pogreška izračuna) uvjerljivo predvodi Estonija s plusom od 7 centi, budući da sljedeći ešalon bilježi plus od svega 3 centa po litri (Latvija, Belgija i Rumunjska).
Naravoučenje glasi da države i dalje, po principu pola pije, pola Šarcu daje, imaju ogroman prostor za amortizaciju udara cijena energenata kada je riječ o tekućim gorivima. Detaljnije o fiskalnim i regulatornim ograničenjima pisao sam ovdje (vidjeti treći dio teksta o tome da svaka država drži svoj ključ – sada znate i koliki je). Stoga ću za kraj ponoviti kako smatram da za pretjerane cjenovne oscilacije kakvima smo svjedočili 2022. i opet 2026. ne postoji niti jedan dobar razlog, jer države imaju dovoljno instrumenata za amortizaciju cjenovnih šokova. Nemam ništa protiv rasprave o tome da cijene fosilnih energenata trebaju dugoročno rasti brže od inflacije (o tome nekom drugom prilikom), ali imam puno toga protiv mlakog odnosa država (vlada) prema jednoj od temeljnih funkcija države – vođenju ekonomske politike s ciljem amortizacije takozvanih vanjskih šokova (ako zvuči apstraktno, sada živimo tipičan primjer vanjskog šoka).
Drugim riječima, kao i u krizi 2022., zagovaram fleksibilniji model državnog ugriza u maloprodajne cijene energenata. Takav bi model u dugom roku i normalnim vremenima osigurao poticaje za veću energetsku štednju i sigurnost, a u kraćim razdobljima uvezenih kriza osigurao bi minimalan prijenos vanjskih šokova na potrošače i gospodarstvo.
Dodatak: podaci korišteni u analizi (izvor: EU Weekly Oil Bulletin, obrada autora)
| Redni broj prema cijeni | Država | Porast MPC u % 16.-30.3. | MPC Eurosuper95 30.03.2026. | Cijena Eurosuper95 bez poreza 30.3.2026. | Udjel države u MPC | Porast MPC u centima 16.-30.3. | Porast MPC bez poreza u centima 16.-30.3. | Učinak na državni proračun po litri Eurosupera, u centima |
| 1 | Nizozemska | 3,2% | 2,33 | 1,08 | 53,7% | 7 | 6 | 1 |
| 2 | Danska | 2,4% | 2,23 | 1,08 | 51,8% | 5 | 4 | 1 |
| 3 | Njemačka | 2,4% | 2,13 | 0,99 | 53,6% | 5 | 4 | 1 |
| 4 | Finska | 4,6% | 2,05 | 0,91 | 55,6% | 9 | 7 | 2 |
| 5 | Grčka | 6,3% | 2,05 | 0,93 | 54,3% | 12 | 10 | 2 |
| 6 | Francuska | 5,9% | 2,01 | 0,98 | 51,0% | 11 | 9 | 2 |
| 7 | Irska | 6,7% | 1,96 | 0,99 | 49,6% | 12 | 21 | -8 |
| 8 | Portugal | 3,7% | 1,92 | 0,94 | 50,8% | 7 | 7 | 0 |
| 9 | Austrija | 7,8% | 1,88 | 0,95 | 49,3% | 14 | 11 | 2 |
| 10 | Latvija | 11,4% | 1,87 | 0,93 | 50,4% | 19 | 16 | 3 |
| 11 | Belgija | 9,3% | 1,85 | 0,93 | 49,8% | 16 | 13 | 3 |
| 12 | Rumunjska | 9,8% | 1,84 | 0,92 | 50,0% | 16 | 14 | 3 |
| 13 | Litva | 6,3% | 1,74 | 0,87 | 49,7% | 10 | 9 | 2 |
| 14 | Italija | -4,7% | 1,73 | 0,95 | 45,3% | -9 | 13 | -22 |
| 15 | Estonija | 4,6% | 1,73 | 0,83 | 52,3% | 8 | 1 | 7 |
| 16 | Švedska | 3,4% | 1,71 | 0,93 | 45,7% | 6 | 5 | 1 |
| 17 | Luksemburg | 2,8% | 1,70 | 0,88 | 48,0% | 5 | 4 | 1 |
| 18 | Češka | 7,9% | 1,69 | 0,87 | 48,4% | 12 | 10 | 2 |
| 19 | Poljska | 6,5% | 1,68 | 1,01 | 39,9% | 10 | 15 | -5 |
| 20 | Hrvatska | 8,4% | 1,68 | 0,89 | 46,9% | 13 | 16 | -3 |
| 21 | Cipar | 10,9% | 1,58 | 0,89 | 43,8% | 15 | 13 | 2 |
| 22 | Slovačka | 3,5% | 1,58 | 0,73 | 53,8% | 5 | 4 | 1 |
| 23 | Španjolska | -8,8% | 1,56 | 1,06 | 32,1% | -15 | 12 | -27 |
| 24 | Mađarska | 0,0% | 1,54 | 0,84 | 45,2% | 0 | 0 | 0 |
| 25 | Slovenija | 4,4% | 1,51 | 0,73 | 51,4% | 6 | 12 | -6 |
| 26 | Bugarska | 8,5% | 1,44 | 0,84 | 41,8% | 11 | 9 | 2 |
| 27 | Malta | 0,0% | 1,34 | 0,59 | 56,3% | 0 | 0 | 0 |
| Prosjek | 4,7% | 1,79 | 0,91 | 48,9% | 8 | 9 | -1 |