U ovotjednom pregledu o: turističkim rezultatima u prva tri mjeseca ove godine, cijenama goriva, povratu poreza pri kupnji ili gradnji prve stambene nekretnine, najavi Rimca i BMW-a kako će se baterijski sustav za prvi potpuno električni automobil i7 proizvoditi na Rimac Kampusu, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Početak nove turističke godine u Hrvatskoj krenuo je vrlo dobro: u prva tri mjeseca ove godine ostvareno je više od 1,1 mil. dolazaka i 3 mil. noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje lani rast od devet posto u dolascima i osam posto u noćenjima. Najviše noćenja ostvarili su gosti s domaćeg tržišta (više od milijun noćenja), a zatim slijede Slovenci (314 tisuća), Austrijanci (220 tisuća), Nijemci (više od 209 tisuća) te Bosanci i Hercegovci (186 tisuća).
- Vlada priprema dodatne mjere za ublažavanje rasta cijena goriva i plina, poručio je premijer Andrej Plenković. Carinska uprava je od Europske komisije zatražila dopuštenje za zadiranje u europski dio trošarina (minimalne trošarine u EU iznose 0,359 eura po litri benzina, i 0,33 eura po litri dizela), što bi otvorilo dodatni prostor za snižavanje cijena. Odluka Bruxellesa očekuje se idućih dana, a premijer smatra da bi takva mjera trebala biti dostupna svim članicama EU-a. Istodobno, Vlada je u javno savjetovanje uputila izmjene Zakona o PDV-u koje bi joj omogućile da u izvanrednim okolnostima, svaka dva tjedna intervenira i u stopu PDV-a na energente kako bi dodatno ublažila rast cijena. Iako bi izmjene mogle biti usvojene do kraja travnja, Plenković naglašava da se taj alat uvodi preventivno i da će se koristiti samo ako to doista bude nužno, ovisno o daljnjem kretanju cijena energenata. A kako su se povijesno kretale cijene dizela i benzina na hrvatskim crpkama, možete vidjeti na priloženom grafikonu (u Tjednom biltenu o nafti Europske komisije podaci su dostupni od ulaska Hrvatske u EU). Na grafikonu možemo vidjeti kako su cijene najviše bile u ljeto 2022., nekoliko mjeseci nakon napada Rusije na Ukrajinu. Najviša prosječna cijena benzina u Hrvatskoj tako je iznosila 1,87 €/l (početkom lipnja 2022.), a dizela 1,95 €/l (srpanj 2022.). Cijena litre dizela danas se sasvim približila tim rekordnim razinama te iznosi 1,87 €/l, dok je litra benzina danas 1,68 €/l odnosno još uvijek je 19 centi niža od rekordne razine iz 2022.
- Međutim, kada usporedimo kretanje cijene dizela i benzina na crpkama s prosječnom neto plaćom u Hrvatskoj, dobijemo sasvim drukčiji izgled grafikona. Na grafikonu 2 prikazana je kupovna moć prosječne neto plaće iskazane u litrama dizela ili benzina. Zgodno je primijetiti i da iako se današnje cijene na benzinskim crpkama približavaju onima iz 2022., danas možemo kupiti puno više goriva za prosječnu plaću – jer su plaće porasle za cca 50 posto u zadnje 4 godine. Najviše litara goriva s jednom prosječnom plaćom mogli smo kupiti krajem 2025.: oko 1.100 litara i benzina i dizela. Najmanje litara goriva s jednom prosječnom plaćom mogli smo kupiti u ljeto 2022.: svega oko 550 litara. Danas s jednom prosječnom plaćom možemo kupiti oko 815 litara dizela i preko 900 litara benzina.
Napomena: Mjesečna prosječna neto plaća je linearno interpolirana na tjedne datume kako bi bila usklađena s tjednim cijenama goriva.
- Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) do 8. travnja zaprimila je 280 zahtjeva za povrat poreza pri kupnji ili gradnji prve stambene nekretnine, od čega je obrađeno 4.668, a odobreno 3.558 zahtjeva. Od ukupne odobrene potpore (27 milijuna eura), 19,5 milijuna eura odnosi na povrat PDV-a, a 7,7 milijuna eura na povrat poreza na promet nekretninama (PPN). Prosječan iznos potpore je 14.737 eura za PDV i 3.449 eura za PPN. Preko polovice svih potpora otišlo je na Zagreb i okolicu: najviše odobrenih zahtjeva je iz Grada Zagreba, 1.530; slijede Zagrebačka županija s 345, Splitsko-dalmatinska s 325, Primorsko-goranska s 262, Osječko-baranjska sa 150, Vukovarsko-srijemska sa 101 odobrenim zahtjevom itd.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi porasli su u proteklome tjednu: CROBEX je porastao za 1,68 posto te zaključio na 3.907,38 bodova, dok je CROBEX10 zabilježio tjedni rast od 1,85 posto i završio na 2.495,70 bodova. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od +0,54 posto koliko bilježi CROBEXtransport, do +3,29 posto koliko je uvećan CROBEXindustrija. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -0,99 posto (JDOS) do +3,42 posto (ADRS2).
- Analitičari Erste grupe podigli su u utorak svoju preporuku za dionicu Podravke. Dosad su preporučivali njeno „držanje“, a sada preporučuju „akumuliranje“ odnosno kupnju. Analitičarka Magdalena Bašić ciljanu cijenu dionice je s ranijih 155 eura podigla na 172 eura. Navodi se kako je prostor za budući rast u sektorima hrane i farmacije vrlo ograničen, stoga se fokus miče na novokonsolidirani Agri sektor, gdje kompanija vidi najjači potencijal za rast u idućim razdobljima. Podravka planira investirati 200 milijuna eura u taj dio poslovanja i to ponajviše u povećanje kapaciteta. Sukladno tome u Erste grupi su povisili prognoze profita te ažurirali procjenu marži u Agri segmentu, do čega bi trebalo doći zahvaljujući modernizaciji i efikasnosti proizvodnog procesa.
- BMW i Rimac Technology objavili su da će ključni visokonaponski baterijski sustav za novi potpuno električni BMW i7 – najluksuzniji model koji BMW lansira ove godine – biti razvijen i proizveden u Rimac Kampusu pokraj Zagreba, što predstavlja najveći tehnološki iskorak hrvatske autoindustrije dosad. Riječ je o prvom serijskom automobilu nastalom iz partnerstva dviju kompanija započetog 2023., a svjetska premijera zakazana je za 22. travnja na sajmu Auto China 2026 u Pekingu. Novi i7 koristi zajednički razvijen Gen6 baterijski sustav temeljen na BMW-ovim cilindričnim ćelijama 4695 i Rimčevoj skalabilnoj arhitekturi, što donosi veći domet, bolju energetsku učinkovitost i brže punjenje. Rimac je izgradio novi pogon, uspostavio dvije proizvodne linije i kompletan opskrbni lanac, a u Jankomiru je već angažirano oko 200 inženjera, uz planirano zapošljavanje dodatnih stotinu ljudi. Proizvodni kapaciteti dosežu 300.000 baterijskih modula i 48.000 sustava godišnje, čime Rimac Technology postaje punopravni Tier 1 dobavljač globalnim proizvođačima. Ovo je velika stvar, pogotovo kad znamo da je baterija najčešće najskuplja pojedinačna komponenta električnog vozila. U dizajnu vozila sudjelovao je i hrvatski dizajner Domagoj Đukec, sadašnji šef dizajna Rolls-Roycea. Iz Rimca i BMW-a poručuju kako je ova suradnja primjer europske inovativne snage i model budućih partnerstava između tehnoloških tvrtki i automobilskih divova.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Treća procjena kretanja BDP-a pokazala je kako je američko gospodarstvo u četvrtom tromjesečju 2025. raslo po anualiziranoj stopi od samo 0,5%, što je dodatno naniže revidirano u odnosu na 0,7% iz druge procjene te 1,4% iz prve objave. Niži rast rezultat je ponajprije slabijih ulaganja nego što se ranije procjenjivalo, a i osobna potrošnja također je usporila nešto više od očekivanja, na 1,9% u odnosu na 2% iz druge procjene. Fiksna ulaganja porasla su 1,5%, neznatno manje od prethodne procjene od 1,6%, prije svega zbog oštrog pada ulaganja u građevinske objekte (-6,5%), dok su ulaganja u opremu (4,3%) i proizvode intelektualnog vlasništva (5,4%) ostala snažna. Izvoz se smanjio za 3,2%, što je ujedno i najveći pad još od drugog tromjesečja 2023. Uvoz je također pao, ali nešto manje nego što se isprva procjenjivalo, za 1,0% umjesto 1,1%. Istodobno su državna potrošnja i ulaganja snažno pali, za 5,6%, ponajviše zbog privremene obustave rada dijela savezne vlade. Na razini cijele 2025. američko gospodarstvo tako je poraslo za 2,1%. To je solidna stopa, ali ništa impresivno s obzirom na najave, pogotovo kada znamo da je EU gospodarstvo (za koje se stalno piše da je slabo, a američko jako) poraslo po stopi od 1,5%. Uz to je američki proračunski manjak iznosio golemih 6% BDP-a, a EU oko 3% BDP-a.
Zbivanja na Wall Streetu
- Nakon vrlo loše izvedbe u ožujku, glavni američki dionički indeksi porasli su drugi tjedan zaredom: Dow je porastao za 3,0%, S&P 500 za 3,6%, a Nasdaq za 4,7%. To je najbolja tjedna izvedba indeksa još od studenog prošle godine. Raspoloženje investitora najviše je poraslo nakon signala o mogućem primjeru na Bliskom istoku i najave američko-iranskih razgovora, što je ublažilo strah od daljnjeg energetskog šoka. Cijene nafte su prema kraju tjedna naglo pale pa je Brent završio na 95,20 dolara po barelu uz tjedni pad od 12,7 posto, a WTI na 96,57 dolara uz pad od 13,4 posto. No, energetski šok iz ožujka već se prelio u inflaciju pa je američka inflacija u ožujku snažno porasla: CPI je porastao 0,9 posto na mjesečnoj i 3,3 posto na godišnjoj razini. Temeljna inflacija ipak je pokazala niži rast: 0,2 posto na mjesečnoj razini i 2,6 posto Y/y. Prinos na 10-godišnju američku državnu obveznicu popeo se na 4,32 posto, što pokazuje da tržište i dalje računa s višim kamatama kroz dulje razdoblje.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Ponedjeljak otvaraju statistički podaci Državnog zavoda za statistiku o indeksu cijena građevnog materijala pri proizvođačima u ožujku, dok u srijedu DZS objavljuje podatke o izdanim građevinskim dozvolama u veljači. U europodručju će se od ekonomskih podataka pratiti podaci o robnoj razmjeni te industrijskoj proizvodnji u veljači. U SAD-u se također objavljuju podaci o industrijskoj proizvodnji te podaci o proizvođačkim cijenama u ožujku, za koje se očekuje da su relativno snažno porasle na mjesečnoj razini. Na Wall Streetu počinje sezona objave financijskih izvještaja, a od najvećih kompanija ovaj su tjedan na rasporedu Goldman Sachs, JPMorgan Chase, Bank of America, Wells Fargo, Citigroup, Morgan Stanley, BlackRock, Johnson & Johnson, PepsiCo, TSMC i Netflix.
_____________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu:
- Gorivo naše svagdašnje: pola pije, pola Šarcu daje (Velimir Šonje)
- Inflacija na 4,8 posto: što pokazuje Labov Inflacijski monitor (Velimir Šonje)
- Tržišta ponekad griješe, no kako stoje stvari s državama? (Darko Oračić)