Ekonomski lab
U prethodnom smo tekstu pokazali da živimo u vremenu inflacije epistemološke sigurnosti i potiskivanja skepticizma, pa se nameće logično pitanje: što se događa s tom sigurnošću kada nastupi događaj koji se u taj okvir sigurnosti ne može uklopiti? Drugim riječima, što se događa u slučajevima kriza i izvanrednih stanja?[1] Takva su stanja obično stanja epistemoloških… Nastavi čitati "%s"
Početkom svake godine dočeka nas mnoštvo prognoza, uglavnom „učenijih“ ljudi, o tome što nas očekuje u novoj godini. Dvije su glavne karakteristike tih prognoza – epistemološki su prenapuhane (kao da tvrde „sigurno će biti tako“) i distopične su (kao da tvrde „neće biti dobro“). Ono čega nikako nema jesu formulacije „ne znamo“, „nismo sigurni“, „moramo… Nastavi čitati "%s"
U prethodna dva teksta skicirali smo koji su glavni problemi s kojima se danas suočava liberalni poredak te tko i kako nastoji transformirati liberalizam. U ovom ćemo tekstu predstaviti što nas vezano uz to mogu naučiti klasični liberalni mislioci. Pod klasičnim liberalnim misliocima podrazumijevaju se kako mislioci protoliberalnog i predprosvjetiteljskog perioda (Locke, Montesquieu, Hume, Kant…),… Nastavi čitati "%s"
Nakon što smo u prošlom tekstu predstavili aktualne izazove za liberalni poredak i zaključno najavili njegove moguće regenerativne puteve (od postliberalnih transformacija do unutrašnje obnove), u ovom ćemo tekstu predstaviti promišljanja nekolicine popularnih suvremenih mislilaca koji se bave promišljanjem prilagodbi liberalnih ideja. Ta popularna suvremena promišljanja neće biti toliko fokusirana na ekonomsku i političku dimenziju… Nastavi čitati "%s"
Srpanj 2024. U jeku je žestoka kampanja za predsjedničke izbore u SAD-u, kandidat Donald Trump drži govor pred masom svojim pristaša. Iznenada, metak iz nepoznatog smjera okrzne mu uho, a on se u trenu sklanja ispod govornice, ruke mu zakrvavljene nakon primanja za ranjeno uho, osiguranje ga zaklanja tijelima, a već koju sekundu kasnije u… Nastavi čitati "%s"
Na ovom je portalu, jednom od rijetkih u hrvatskom javnom prostoru gdje stvarno postoje ozbiljne intelektualne rasprave, 7. veljače izašao članak povjesničara Stipe Kljaića pod naslovom “Zašto je hrvatsko društvo ekonomski lijevo?”. To je bilo reagiranje na intervju sa sociologom Ivanom Burićem od 7. studenog prošle godine u kojemu je Burić objašnjavao nove podjele u… Nastavi čitati "%s"
U sedmom tekstu serijala Karlo Jurak objašnjava kako je omikron razotkrio pandemijske redukcioniste demontiravši njihovo obećanje o svemoćnom cjepivu i oštrim mjerama koje su trebale zaustaviti pandemiju, ali nisu, pa regulatorima na kraju nije preostalo ništa drugo nego da angažiraju PR agenciju koja im je smislila slogan „pošljakljaj nos tjedno, uči vrijedno“… Nastavi čitati "%s"
Valjda su htjeli cjepiti djecu jer nisu uspjeli dovoljno procijepiti najstarije, ističe Karlo Jurak u šestom nastavku serijala Pandemija bez izlaza u kojem obrađuje val koji je izbio najesen 2021. do pojave omikrona… Nastavi čitati "%s"
Već nakon prvih cijepljenja „preko veze“ bilo je jasno da Maleševićev slogan „misli na druge“ pada jer se namjeravani čin altruizma pretvorio u čin egoizma, no tada nismo mogli znati ono što ćemo saznati nekoliko mjeseci kasnije – da cijepljenjem i s medicinske strane možemo zaštiti samo sebe od težih oblika bolesti, no niti sebe niti druge ne možemo štititi od zaraze. Piše Karlo Jurak u petom tekstu serijala o pandemiji… Nastavi čitati "%s"
Podjele u „kampove“ i „binarna logika“ crno-bijelo koje je Jurak najavio u trećem nastavku, od jeseni 2020. poprimili su obilježja izravne konfrontacije - pandemijskoga rata, što se može objasniti sukobom dva metodološka pristupa; jedan, redukcionistički, pandemiju promatra kao fenomen izoliran od drugih zdravstvenih pitanja i društva u cjelini, a drugi, holistički, problem nastoji uklopiti u širu sliku. Borba protiv pandemije tako je postala više borba za ljudske duše nego za tijela… Nastavi čitati "%s"