Izborna pobjeda desnog centra na izborima u prošlu nedjelju mogla bi značiti preokret za Njemačku jer nema vlade bez liberala koji imaju velika očekivanja u pogledu tržišnih reformi. Međutim, CDU/CSU i FDP nemaju većinu. Daniel Hinšt analizira svjetonazorske pozicije glavnih aktera na njemačkoj političkoj sceni i mogućnosti formiranja koalicija te vuče intrigantne paralele s Hrvatskom.
Kristijan Kotarski objašnjava što je i kako funkcionira klijentelizam – političko-ekonomski sustav kakav postoji u Hrvatskoj. Koristi mnoštvo podataka, od onih koji pokazuju dominaciju identitetskih pitanja u ponašanju glasača na izborima, preko nepotizma pri zapošljavanju u državnim poduzećima, do načina vođenja socijalne politike. Izlaz vidi u pojavi liberalne političke opcije koja će imati ulogu takozvanog veto-igrača.
Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2018.-2020. Radi se o važnom dokumentu koji postavlja okvire za izradu državnog proračuna za 2018., čiji će se prijedlog naći u Saboru najesen. Zbog toga se u ovom kratkom prikazu zanemaruju 2019. i 2020., a fokus je na 2018. Koje su dobre, a koje loše strane Smjernica?
Istražujući sustav javne nabave Tatjana Korceba-Huić pronalazi ogroman skok takozvanih bagatelnih nabava koje su izuzete od uobičajenih transparentnih procedura. S obzirom na poznatu neefikasnost državne potrošnje u Hrvatskoj, postavlja se pitanje moramo li brinuti o tome što se krije iza eksplozije bagatelnih nabava?
U komentaru rezultata lokalnih izbora Vuk Vuković ističe da sustav u kojem birači glasuju za ljude s ozbiljnim optužnicama samo slučajno može postati istinska demokracija. Visok stupanj tolerancije prema korupciji povezan je s fiskalnom iluzijom. Većina birača ne povezuje visinu poreza i kamatnih stopa s navodno “besplatnim” javnim dobrima. Zbog toga se glasači daju politički korumpirati, što ostavlja širom otvorena vrata korumpiranim političarima.
Enigma je jesu li ikakvi – eksplicitni ili prešutni – sporazumi o političkom nenapadanju o bitnim razvojnim temama mogući u zemlji poput Hrvatske gdje nema minimalnog suglasja o tome zašto zaostajemo u razvoju, a kamoli o tome kako to promijeniti. Ipak, sve veća disperzija političke moći nameće nužnost političkih razgovora i dogovora o barem četiri ključne teme.
Iz gostovanja glavnog urednika Ekonomskog laba Velimira Šonje u emisiji Željka Karduma Druga strana izdvojili smo dijelove u kojima se razgovor vodio o aktualnoj situaciji u Saboru i o njenom utjecaju na gospodarstvo. Voditelj je predstavio gosta kao jedinog ekonomistu koji glasno zagovara stav da politička nestabilnost nije štetna po gospodarski razvoj.
Kristijan Kotarski konstruira indekse monetarnog kapaciteta i valutnog utjecaja i pomoću njih objašnjava zašto je Trump morao odustati od proklamirane radikalne verzije ekonomskog protekcionizma. Konzistentno vođenje takve politike u dugom roku ugrozilo bi dominantnu poziciju dolara u svijetu. SAD od toga ipak imaju velike koristi.
Na predstojećim lokalnim izborima 47,000 kandidata natječe se za 9,579 dužnosničkih mjesta. 47,000 ljudi je: Grad veličine Karlovca. Oko 1,2% procijenjenoga ukupnog […]
U sjeni događanja na nacionalnoj političkoj sceni ispod radara bi mogle proći fiskalne malverzacije koje stranke na nacionalnoj razini vlasti izvode kako bi usmjeravale izborne ishode na lokalnoj razini. U novom tekstu za Ekonomski lab Vuk Vuković piše o rezultatima istraživanja sa kolegom Josipom Glaurdićem, nedavno objavljenom u prestižnom američkom časopisu Public Choice*. Autori su pronašli značajnu političku pristranost u alokaciji sredstava iz središnjeg proračuna lokalnoj samoupravi u Hrvatskoj.
