Donald Trump je za glavnog ekonomskog savjetnika imenovao Lawrence Kudlowa, čovjeka koji je kritizirao njegovu sklonost protekcionizmu. Može li se takav toplo-hladno pristup objasniti time što danas najvažnija brana protiv razvoja ekstremnih scenarija leži u tome što je svjetsko gospodarstvo toliko umreženo da izolacionizam više nije politički moguć?
Zašto Lipin projekt Crne knjige ima smisla i kako građani mogu postati aktivni sudionici u proračunskom procesu
Državne institucije mogu biti “zarobljene” od strane korporativnih ili stranačkih elita. Ekonomske politike su uvjetovane i tom činjenicom. Kotarski pokazuje da je stranačko zarobljavanje u Hrvatskoj snažnije prisutno od korporativnog i najavljuje nastavak u kojem će pokazati mehanizme kako brisanje razlika između stranačkih elita i državnih institucija dovodi do loših politika
Pomoću djece koja su “statistički” nestala iz Hrvatske procjenjuje se takozvana nepovratna emigracija – ona za koju je minimalna šansa da će se u bilo kojim uvjetima vratiti.
Hinšt objašnjava zašto bi INSEAD-ov svjetski indeks konkurentnosti talanata trebao postati nit vodilja za vođenje politika u budućnosti
U radu za koji je dobio nagradu Zaklade prof. dr. Marijan Hanžeković za 2017., Vuk Vuković dovodi u vezu korupciju, dugotrajnost na vlasti i veće poreze odnosno prireze. Načelnici koji vladaju u gradovima i općinama sa nižim razinama transparentnosti i odgovornosti u prosjeku dulje ostaju na vlasti, korumpiraniji su te nameću veće prireze.
Objava revidiranih izvještaja je anti-događaj. Tek mali, formalni korak u pokušaju dolaženja do konačnog rješenja.
Velimir Šonje reagira na učestale optužbe na račun (ekonomskih) liberala o šutnji pred manifestacijama političkog ekstremizma. Pokazuje da dobro društvo počiva na liberalnim fundamentima u kojima ima mjesta i za ekonomski liberalizam.
Izborna pobjeda desnog centra na izborima u prošlu nedjelju mogla bi značiti preokret za Njemačku jer nema vlade bez liberala koji imaju velika očekivanja u pogledu tržišnih reformi. Međutim, CDU/CSU i FDP nemaju većinu. Daniel Hinšt analizira svjetonazorske pozicije glavnih aktera na njemačkoj političkoj sceni i mogućnosti formiranja koalicija te vuče intrigantne paralele s Hrvatskom.
Kristijan Kotarski objašnjava što je i kako funkcionira klijentelizam – političko-ekonomski sustav kakav postoji u Hrvatskoj. Koristi mnoštvo podataka, od onih koji pokazuju dominaciju identitetskih pitanja u ponašanju glasača na izborima, preko nepotizma pri zapošljavanju u državnim poduzećima, do načina vođenja socijalne politike. Izlaz vidi u pojavi liberalne političke opcije koja će imati ulogu takozvanog veto-igrača.
