ECB stao iza HNB-a: što je valutni swap?

Ilustracija: Željko Badurina

Ad
Ad

Uistinu važna vijest stigla je danas iz Frankfurta. Europska središnja banka (ECB) proširila je HNB-ovu liniju za valutne swapove na 2 milijarde eura. 

Prije nego što objasnimo o čemu se radi, podsjetit ćemo da je HNB na svim deviznim intervencijama od početka krize do sada potrošio oko 2,5 milijarde eura (od oko 19, s koliko je raspolagao na početku krize) kako bi stabilizirao tečaj oko 7,6 kuna za euro. Ovom odlukom ECB-a HNB se praktički vratio na početak, kao da intervencija prodajom deviza nije ni bilo. (-500 milijuna).

Svi koji su spekulirali da će kuna dramatično pasti sada su u problemu, jer se još jednom pokazuje da HNB ima više nego dovoljno municije za obranu tečaja. Ova ECB-ova linija je na snazi do kraja ove godine, ali treba podsjetiti da Hrvatska i dalje stoji u redu za prijem u Europski tečajni mehanizam ERM II. Eventualni ulazak u ERM II može dovesti i do povećana linije za valutni swap, kao što je nedavno ugovorila Danska čija je swap linija “podebljana” s 12 na 24 milijarde eura.

Što je valutni swap?

“Ja tebi kune, ti meni eure”. Baš tako, jednostavna zamjena. Slična linija postojala je i ranije i odnosila se na valutne swapove i repo ugovore za koje je HNB trebala zalagati državne euroobveznice kod ECB-a (taj dio nije bio korišten). Ukupan iznos linije prije ovog povećanja iznosio je svega 600 miijuna eura.

HNB i bez valutnog swapa ima dovoljne devizne rezerve za tri korona krize. Međutim, povećanje upravo ovog financijskog instrumenta ima poseban značaj. ECB je de facto prihvatio veliki iznos kuna bez dodatnog osiguranja kao kolateral za izdavanje eura. Ovime je posredno, ali i de facto, kuna prihvaćena kao dio europskog monetarnog sustava. To je iskaz velikog povjerenja ECB-a u kunu, HNB i hrvatsku državu.

Na kraju, može li se ovaj potez tumačiti kao najava skorog ulaska Hrvatske u ERM II? Ne bismo išli tako daleko. ECB o ovim linijama odlučuje samostalno. O ulasku u ERM II odlučuju zemlje članice Eurogrupe – zemlje koje su već uvele euro. Tu će se uzeti u obzir fiskalni položaj, javni dug, deficit, konkurentnost, politika, puno će varijabli biti u igri. Hrvatska u tim stvarima još uvijek stigne napraviti džumbus.