Fejsova valuta libra: zametak globalne digitalne valute ili marketinški hype?

Prve poznate kovanice, Lidijsko carstvo, cca 600. p.n.e.

Ad
Ad

Gotovo svake subote ujutro posjećujem Dolac. Piletina, sir i vrhnje, kruh, voće, povrće … umjesto posezanja za nezgrapnim novčanikom, na svakom štandu vadim smartphone, palcem aktiviram Mesenger ili WhatsApp, pitam kumicu «koja vam je adresa» i «koliko ono libri», te jednostavnim klikom prebacujem libre na račun prodavača.

Libra je Fejsova, i ne samo Fejsova globalna virtualna kriptovaluta. Zasad postoji tek kao zamisao – projekt na papiru. No projekt je blizu realizacije. Objavljene su osnovne konture korporativne i informatičke strukture na kojoj bi sutrašnja kriptovaluta s obilježjima pravoga novca trebala počivati. Stoga librin White Paper zaslužuje veliku pažnju.

U čemu je razlika u odnosu na poznate kriptovalute poput bitcoina?

Prvo, Facebook ima fantastičnu moć distribucije. Ako naše zidove na Fejsu metaforički shvatimo kao «račune» ili «lisnice» u koje bi se nešto moglo digitalno pohraniti, onako kao što se pohranjuju slike, rečenice koje zapišemo i lajkovi koje dajemo, shvatit ćemo da kompanija raspolaže s oko 2,4 milijarde računa i još oko 300 milijuna dodatnih korisnika koji koriste samo Instagram, WhatsApp i/ili Messenger. Kada bi mali dio tih korisnika počeo koristiti ove aplikacije za financijske transkacije, nastao bi platni, a potencijalno i monetarni sustav, koji veličinom i značajem ne bi premašio samo sustave kune ili forinte, već bi nakon nekoliko dana ili tjedana imao više korisnika nego što ih danas ima poljski zlot (a Poljska ima malo manje od 38 milijuna stanovnika). Niti jedna do sada poznata kriptovaluta nema takav potencijal širenja.

Drugo, WhatsApp i Messenger, koje koristimo besplatno, a Facebook na njima nema direktnu zaradu, zapravo su transakcijski sustavi za razmjenu podataka – globalne mreže koje je u informatičkom smislu vjerojatno moguće prilagoditi tako da obavljaju funkciju ili dio funkcije prijenosa drugih informacija, uključujući i simbole vrijednosti.

Kada se zbroji jedan i dva, naravno da je nekome palo na pamet kako bi se mogao zaraditi novac kada bi ta struktura poslužila kao platforma za – novac.

Fejs je, premda digitalna kompanija, nakon pojave bitcoina i drugih kriptovaluta bio vrlo rezerviran prema pripuštanju kriptovaluta u svoj ekosustav. Nema šanse da oglašavanje na Fejsu platite nekom kripitovalutom. Štoviše, Facebook ima restriktivnu politiku prema oglašavanju i pojavljivanju slika sa simbolima kriptovaluta. Kompanija je procijenila da su nejasni regulatorni okviri i korištenje kriptovaluta na tamnoj strani interneta dovoljan razlog da ih se kloni. Sam Fejs počiva na reputacijskom kapitalu i mrežnim efektima, te ima dovoljno problema s regulatorima zbog zaštite podataka korisnika. Stoga mu ne trebaju dodatni problemi. I što je onda logičnije nego doći na zamisao da se po Fejsu, Instagramu, WhatsAppu i Messengaru ne vozi tuđa nego – vlastita valuta?

Na toj je ideji nastao projekt Libra. No prvo moramo objasniti nekoliko stvari u vezi kriptovaluta kako bismo Libru mogli shvatiti i ocijeniti u srazu s dosadašnjim razvojem digitalnog monetarnog prostora.

Problem razvoja novca u svim njegovim funkcijama

Kriptovalute se susreću s dva fundamentalna problema. Ti problemi su dvije strane iste medalje: problem razvoja novca u svih njegovim funkcijama i problem povjerenja. Iako se radi o istom paketu problema, ovdje ih odvajamo jer Facebook može lako riješiti prvi problem, dok je drugi malo teži za rješavanje.

Postoje tri funkcije novca – funkcija platnog sredstva, mjerila vrijednosti i sredstva štednje. Druga funkcija mjerila vrijednosti je ključna. Jedan od indikatora da kuna nije zaživjela u punom smislu riječi je to što u našim glavama kvadrat stana ne košta 15 000 kuna nego 2,000 eura, a apartman na moru ne košta 750 kuna, nego 100 eura na dan. Iako se razlika može činiti tek nominalna, simbolička, neprihvaćanje kune kao mjerila vrijednosti za vrijedne predmete povezano je s njezinim neprihvaćanjem kao sredstva štednje i vrlo malom geografskom domenom odnosno brojem korisnika.

S kriptovalutama je slično, ali iz drugog razloga. Bitcoin nema problem širine prihvaćanja: procjene govore o oko 32 milijuna otvorenih bitcoin lisnica u svijetu. To je ozbiljan broj usporediv s nekom velikom zemljom, na primjer sa spomenutom Poljskom. No, bitcoin nailazi na prepreke u širenju jer nije – mjerilo vrijednosti. Obujam platnih transakcija koje se obave bitcoinom globalno je nevažan u smislu udjela u sveukupnom platnom prometu jer se bitcoin drži i kao spekulativna investicijska imovina. Od oko 160 milijardi dolara njegove tržišne kapitalizacije, što predstavlja nezanemarivih oko 4% vrijednosti ukupne dolarske novčane mase, veći dio se potražuje s drugim ciljevima od onih uobičajenih zbog kojih ljudi drže cash ili novac na transakcijskim računima.

Novac s kojim se obavljaju platne transakcije značajno će se proširiti samo ako mu je cijena (relativno) stabilna. U suprotnom, bit će istisnut iz uporabe onako kao što stabilne valute istiskuju nestabilne koje brzo depreciraju pa ih se korisnici što brže rješavaju. Cijena bitcoina i većine drugih kriptovaluta varira mnogo više nego cijena zlata i drugih spekulativnih imovina (zbog toga se često izbjegava govoriti o kriptovalutama i govori se o kriptoimovinama). Zbog toga se vrijednosti drugih stvari ne iskazuju se u bitcoinima, nego se vrijednost bitcoina iskazuje u klasičnim valutama – dolarima.

Stabilna vrijednost je dakle jedna od ključnih prednosti svake valute koja se širi u uporabi. Na primjer, iako tečaj eura i dolara varira, što je važno za međunarodne kompanije i financijske institucije, za veliku većinu ljudi tečaj je irelevantan: Amerikancima je dolar stabilan kao i Europljanima euro, i brine ih jedino da inflacija ne bude previsoka kako ne bi obezvrijedila stvarnu vrijednost novčanih imovina. Ni jedni ni drugi velikom većinom ne brinu za tečaj EUR/USD, dok svaki pošteni Hrvat približno znade koliki je srednji tečaj eura.

Velika kolebanja vrijednosti stvaraju dodatne probleme. Volatilnost vrijednosti znači da će razlika između kupovnog i prodajnog tečaja biti velika. Svaki kupac mora očekivati veliki porast vrijednosti ako se nada da će kriptovalutu moći prodati po cijeni koja je jednaka ili veća od one po kojoj ju je kupio.

Kriptozajednica je vrlo brzo nakon starta pred desetak godina shvatila ove probleme i ograničenja. Zbog toga su nastale stabilne kriptovalute (eng. stablecoins). Najstarija u raširenoj uporabi i ujedno najvažnija – tether – dosegnula je tek 3,3 milijarde dolara tržišne kapitalizacije i deveta je kriptovaluta prema kapitalizaciji, što znači da je ukupna vrijednost novca u optjecaju oko 50 puta manja od vodećega bitcoina, koji čini preko 50% tržišta kriptovaluta.

Tether nosi jamstvo fiksnog tečaja prema dolaru 1:1. No, to nije pomoglo bržem širenju iako je uzak raspon naspram dolara relativno uspješno održavan kroz dulji niz godina (pa je spread između kupovnog i prodajnog tečaja znatno manji).

Priča o tome zašto tether nije imao veći uspjeh vrlo je važna za razumijevanje Facebookovih namjera s librom.

Izvor: coinmarketcap.com

Problem povjerenja

Na gornjoj slici vidimo pojačana kolebanja tethera naspram dolara 2017. Pojavile su se velike spekulativne kupnje i prodaje kakve su ponekad uobičajene i u tradicionalnom centralnom bankarstvu kada neka zemlja fiksira tečaj ili oglasi ciljani raspon vrijednosti neke lokalne valute naspram jače, raširenije globalne valute poput dolara ili eura.

Potom su se pojavile sumnje ima li tether dovoljno dolara u rezervi za obranu od eventualnog spekulativnog napada na valutu – od velikih prodaja koje bi mogle oboriti cijenu tethera ako ne postoji središnji autoritet koji će nuditi dolare za tether prema unaprijed obećanom tečaju.

U ovoj igri informacija i reputacije, izdavatelj tethera – privatna kompanija Tether Limited – pokušala je učvrstiti povjerenje neovisnom revizijom bilance, ali je u tom postupku promijenila revizora što je izazvalo val nepovjerenja. Pojavile su se i informacije o povezanosti Tether Limited, koji je registriran u Hong Kongu s uredima u Švicarskoj, s burzom kriptovaluta Bitfinex koja je prva počela mijenjati tether. Bitfinex je problematična, jer nije uspjela razviti poslovne odnose s poslovnim bankama već je njihovu ulogu zamijenila uslugama jednog kripto platnog sustava sa sjedištem u slabo reguliranoj Panami. Nedavno je i državni odvjetnik države New York počeo istraživati Bitfinex.

Ovo nam govori kako su točke povezivanja kripto svijeta i tradicionalnog monetarnog svijeta iznimno bitne. Vrijednost, a time i širenje kriptovaluta, zavisi o potražnji koja se namiruje novcem koji dolazi iz službenog monetarnog sustava. A potražnja počiva na povjerenju koje se kod dosadašnjih kriptovaluta i stablecoina povremeno urušavalo.

Uskoro ćemo vidjeti kako libra namjerava premostiti taj jaz – drugačije nego tradicionalne kriptovalute.

Dosadašnja priča pokazuje da nije važno samo kako se kreće vrijednost neke (potencijalne) valute. Važno je i korporativno upravljanje koje stoji u njezinoj pozadini. Slučaj Tether Limited tipičan je slučaj netransparentnog korporativnog upravljanja. S druge strane, nacionalne valute čije su vrijednosti fiksirane naspram većih valuta poput bosanske marke i bugarskog leva (tzv. valutni odbori) nalaze se pod kontrolom središnjih banaka čije je poslovanje transparentno i nadzirano od strane javnih tijela, najčešće parlamenta.

Povjerenje u državu i regulacija osiguravaju širu prihvaćenost valute. Najčešće je riječ o obavezi da se porezi mogu platiti samo u nacionalnoj valuti, no to ponekad uključuje i zabranu korištenja drugih valuta za obavljanje platnih transakcija – to je jaki oblik modela «legal tendera», ili obavezu prihvaćanja dotične valute za namiru svih transakcija i dugova – to je uobičajeni oblik modela «legal tendera» prema kojemu nitko ne smije odbiti namiru u valuti. Pri tome treba imati na umu da neke zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva uopće ne koriste ovo pravno rješenje, što znači da funta nije legal tender; u Ujedinjenom Kraljevstvu svatko može odbiti primitak u funtama i prihvatiti u bilo kojoj drugoj valuti – a to razotkriva temeljnu činjenicu da uporaba svake valute u konačnici zavisi o potražnji.

Kod središnjih banaka koje služe kao valutni odbori zaduženi za održanje fiksnog tečaja bitno je da zakoni, a ponegdje čak i ustavi država, sadrže propisano pravilo pokrića valute izdane od strane središnje banke u nekoj drugoj valuti. Najveće središnje banke imaju pokriće svojih valuta u obvezama svojih država.

Prema tome, (relativno) stabilna vrijednost tek je nužan uvjet prihvaćenosti neke valute. Dovoljan uvjet je povjerenje koje se sastoji od povjerenja u izdavatelja, u pravila kojima se izdavatelj rukovodi u donošenju odluka, zatim, od povjerenja u financijske i tehničke kapacitete kojima izdavatelj raspolaže, te u tijelo koje nadzire izdavatelja. Ovo je jako važno s obzirom na priču o upravljanju librom koja slijedi.

Naglasimo još da upravljački model ima veze s tehnologijom. Kriptovalute počivaju na ideji da sustavi decentralizirane verifikacije i pohrane podataka mogu proizvesti široko povjerenje. Umjesto povjerenja u računala i programe zakopane u podrumu neke središnje banke kojom upravlja savjet guvernera, blockchain kao primjer decentraliziranog sustava nudi uspostavu povjerenja na bazi teze da će otvoreni pristup svakome tko želi sudjelovati u rudarenju odnosno verifikaciji i pohrani transakcija stvoriti široku mrežu formalno-organizacijski nepovezanih, ali informacijski povezanih računala – čvorišta. Ideja je da nitko neće moći kontrolirati ili hakirati mrežu, jer se transakcija ne može dogoditi ako nema većinske verifikacije u kojoj sudjeluju samo informatički povezana čvorišta koja se međusobno najvećim dijelom ne poznaju i ne mogu utjecati jedno na drugo (niti itko na većinu njih može utjecati «odozgo» ili ih hakirati). Međutim, u slučaju bitcoina se pokazalo da takav model ima svoja ograničenja u vidu konzumacije vremena i energije; trošak funkcioniranja tog modela je visok, a u razdobljima gustog prometa dolazilo je do zagušenja.

Kako će libra rješavati ove probleme

Očigledno, dug je put dok neki simbol vrijednosti postane široko prihvaćen. Hoće li, dakle, sir i vrhnje na Dolcu uvijek koštati 20 kuna ili 2,70 eura, a ja ću iz puke znatiželje kupiti libru po tečaju od na primjer 3 kune za libru, ili će proizvodi moje kumice koštati 6,67 libri koje ću putem WhatsAppa prebaciti na njen račun umjesto da oboje prljamo ruke papirnim novcem koji prelazi iz moje u njezinu ruku?

Svjesni ovih problema i opremljeni saznanjima nakon prvog desetljeća razvoja kriptovaluta, u Facebooku su zamislili projekt vlastite valute koji će pokušati kombinirati najbolje što je do sada poznato: (1) libra će biti stablecoin, (2) formalna organizacija koja će stajati iza libre neće biti Facebook nego će uključivati veći broj neovisnih sudionika povezanih modelom interesne i organizacijske ravnoteže a koja će, nadaju se osnivači, stvoriti široko povjerenje, (3) procesiranje libre odnosno transakcija obavljat će se na decentraliziranom blockchainu uz dopuštenje za ulazak u sustav; to je tzv. permissioned blockchain, iako je deklarirani cilj da se librin blockchain posve otvori svakome tko želi obavljati poslove procesiranja (eng. permissionless blockchain).

Stabilna libra

Prema White Paperu, libru će izdavati fond odnosno zaklada-udruga sa sjedištem u Ženevi. Glavna funkcija tog entiteta bit će održavanje stabilne vrijednosti libre. Ona neće biti fiksna u dolaru ili euru kao što je slučaj s desecima državnih valuta u svijetu i tetherom, već će se početni ulog u fond odnosno zakladu-udrugu konvertirati u portfelj vrijednosnica, uglavnom kratkoročne vrijednosne papire država s prvorazrednim rejtingom. Sav dodatni “pravi” novac koji se prikupi izdavanjem libre proporcionalno će se alocirati u rezervni portfelj kupnjom vrijednosnica. Tako će novac (dolari, euri, možda i kune…) koji uđe u sustav libre iz njega izaći kroz kupnju rezervne imovine od strane fonda-zaklade (kombiniramo pojmove jer još ne znamo koja će to pravna forma biti u konačnici). I obratno: masovnije konvertiranje libre natrag u tradicionalne valute dovodit će do likvidacije rezervi, a prikupljeni dolari, euri, kune, će se vraćati onima koji će htjeti zamijeniti libre za te valute i tako će libra biti poništena.

Uočite kako je ovaj model kreacije i poništenja novca različit u odnosu na bitcoin. Umjesto decentralizacije imamo centralizaciju. Zbog toga je libru točnije nazivati pravom digitalnom valutom, kao da ju izdaje kakva banka, iako kao što ćemo vidjeti, namjera jest da libra ima svoj blockchain.

Detalji o upravljanju rezervama za sada nisu poznati, kao što nije poznato niti hoće li i valute – depoziti i u kojim omjerima sudjelovati u portfelju rezervi libre. No, to nije toliko bitno. Ako se ovakav projekt ozbiljno postavi, relativno ga je lako realizirati. Lako je napraviti indeks koji reflektira promjene u nekoj košarici vrijednosti. Mnoge zemlje koriste košaricu sastavljenu od dolara i eura u nekom ciljanom omjeru. O poznatosti modela svjedoči i činjenica da je austrijski šiling dugi niz godina pratio jedan takav indeks zvan Indikator. U njemu je njemačka marka naravno imala najveću težinu.

Prema tome, libra će dnevno oscilirati naspram dolara i eura, ali te promjene neće biti velike. S vremenom će vjerojatno postati nalik promjenama vrijednosti spomenutih vodećih valuta. Ako je tether (relativno) stabilan, to će moći postići i libra. Pogotovo s obzirom na obećanje iz White Papera da će se upravljanje rezervama s vremenom automatizirati. Možemo pretpostaviti da će se algoritam objaviti, te će uloga same zaklade u upravljanju rezervama jednostavno nestati, osim u smislu nadzora nad algoritmom i transakcijama zaklade rezervi.

Dakle, imamo prvu bitnu razliku u odnosu na mnogo poznatiji bitcoinov blockchain. Dok je rudarenje-izdavanje bitcoina decentralizirano i odvija se prema unaprijed poznatom algoritmu, a bitcoine nije moguće poništiti osim ako se izgube, libra će se izdavati centralizirano pod kontrolom zaklade, a moći će se i poništiti prodajom rezervi, na isti način kao što to čine središnje banke. Stoga, ako bismo stvari zvali pravim imenom, bitcoin nema svoju središnju banku i posve je decentraliziran, a Libra u Ženevi bit će središnja banka za libru. Blockchain će pritom služiti za procesiranje transakcija. Više detalja o tome u nastavku.

Jaki igrači u pozadini

Vjerujem da za veliku većinu ljudi nema dvojbe o tome vjeruju li više Facebooku (kojem ionako povjeravaju svoje osobne podatke, misli i osjećaje) nego tamo nekom Tether Limited iz Hong Konga koji je povezan s Bitfinexom. Ali kada bolje razmislimo, postavlja se pitanje je li to povjerenje doista toliko veliko da bismo Facebooku povjerili vođenje i naših novčanih računa? Što zapravo znamo o tom informacijskom monstrumu, osim što povremeno u medijima pratimo što radi i govori Mark Zuckerberg? Regulatori širom svijeta sve više pritišću kompaniju zbog zloporaba ili u najmanju ruku sumnjivih radnji s našim osobnim podacima (sjetite se slučaja Cambridge Analytica).

Svjestan reputacijskih rizika, Facebook je od početka postavio projekt na veći broj nogu. Fejs je inicirao projekt i vodit će ga do kraja ove godine kroz svoju odvojenu podružnicu Calibri, a nakon toga se struktura korporativnog upravljanja Libre mijenja i počinje odražavati strukturu ulagača u spomenutoj švicarskoj zakladi-udruzi. Disperzija moći i interesa trebala bi donijeti bolju kontrolu i veću transparentnost, nalik onoj u velikim društvima kapitala čije dionice kotiraju na burzi. U toj točci počinje najzanimljiviji dio priče.

Libra je neprofitna organizacija sa sjedištem u Ženevi čiji pokretači-osnivači-ulagači čine savjet (10 milijuna dolara uloga vrijedi 1 glas na savjetu, ali nitko ne može prijeći granicu od 1% kako bi se spriječilo nepovjerenje koje je uvijek povezano s koncentracijom moći i prava). Savjet nadzire upravu sukladno standardnom modelu dualnog upravljanja. Predviđen je i savjet za društvenu odgovornost.

Među do sada poznatih 28 osnivača Libre nalaze se vodeća kartičarska imena Mastercard i Visa, tu su i neizbježni PayPal i eBay, telekom operater Vodafone, poznate tehnološke platforme Uber, Lyft i Spotify, private equity fondovi Andereessen Horowitz, Union Square Ventures te još neki partneri iz poslovne i akademske zajednice i područja društvene odgovornosti (npr. Women’s World Banking). Prostor za priključenje novih ulagača je otvoren, no pritom se vodi računa o strogim kriterijima prihvatljivosti.

Uključenost vodećih kartičara projektu daje dodatni potencijal i ozbiljnost. Najbrže rastuće Fintech kompanije – virtualne banke poput Revoluta, svoju ekspanziju mogu zahvaliti partnerstvu s vodećim kartičarskim kućama koje osiguravaju široku rasprostranjenost, prihvaćenost i obavljanje transakcija izvan sustava kompanije (npr. Revolutovom Mastercard karticom možete podići gotovinu na bankomatima bez naknade – barem za sada). Mastercard i Visa ne ulaze u sive zone te preferiraju regulirane okvire (Revolut ima litavsku bankarsku licencu). Takav pristup libri u startu daje vjerodostojnost u pogledu navoda kako će raditi samo s licenciranim i dokazanim partnerima (burzama). Time se vjerojatnost pojave problema kakvi su ranije opisani u slučaju tethera svodi na minimum.

Problem povjerenja u obradu: permissioned blockchain

Libra po mnogočemu nije klasični kripto projekt. Od samog početka i zamišljenog načina upravljanja ima mnoge mainstream elemente, pa ne čudi zamisao da blockchain na kojem će počivati libra neće biti nalik bitcoinovu blockchainu. U bitcoinov blockchain može se uključiti svako računalo čiji je vlasnik aktivan jer stvara dobit kroz sudjelovanje u procesuiranju transakcija. I librin blockchain bit će open source, ali riječ permissioned znači da će ulazak u sustav povezanih računala na kojima će se obavljati procesiranje i verifikacija u početku biti centralno nadziran. Validatori će biti samo osobe iz grupe osnivača. Na nama, javnosti, je da povjerujemo ili ne povjerujemo u tezu da se sustav validatora iz stotinjak organizacija, koliko se očekuje da će iznositi konačan broj osnivača Libre, ne može hakirati ili na neki drugi način manipulirati.

Svjesni popularnosti otvorenih decentraliziranih blockchain modela i anti-bankarske te anti-establishment libertarijanske kulture na kojoj su ponikli blockchain i bitcoin, u Facebooku i Libri nisu odoljeli obećanju da će librin blockchain na kraju prerasti u posve otvorenu strukturu (permissionless blockchain) nalik bitcoinovoj. Međutim, pitanje je koliko će ovo obećanje biti važno ako projekt u startu uspije i povjerenje se uspostavi na početnom modelu.

O samoj tehnologiji i brzini librinog blockchaina za sad se ne zna mnogo. Tek tehnički najupućeniji mogu znati koliki su potencijali takozvanog konsenzus protokola koji omogućava normalno funkcioniranje mreže i ako je trećina čvorova iz bilo kojeg razloga kompromitirana. Ovaj protokol navodno omogućava funkcioniranje uz manji utrošak energije. Poznato je da je bitcoinov blockchain spor i konzumira velike količine energije, ali je isto tako poznato da se razvijaju nove tehnologije koje rješavaju problem. Realno je za očekivati da će Facebook već u početnoj razvojnoj fazi voditi računa o masovnoj globalnoj skalabilnosti (White Paper govori o milijardama individualnih računa), a osim brzine pažnja se poklanja još dva kriterija. Prvo, librin blockchain bit će programiran u vlastitom programskom jeziku koji se zove Move i koji će podržavati i pametne ugovore. Smart contract je u podlozi libre. Drugo, librin blockchain moći će se revidirati (biti predmetom revizije), što znači da se Libra odlučila za manje inovacijskih iznenađenja i više otvorenosti prema tradicionalnim pravilima obavljanja i nadzora financijskih transakcija. To će joj osigurati lakšu integraciju s mainstream modelima. Sigurno je riječ o dobroj odluci.

Prepreke i disruptivni potencijali  

Otvoreno je pitanje hoće li Facebook kroz prikazanu strukturu uspjeti preskočiti sve regulatorne barijere koje čekaju projekt Libra u različitim fazama razvoja. S obzirom na objavu White Papera i uključenost ozbiljnih partnera koji su odlučili riskirati svoj novac, vrijeme i reputaciju, možemo pretpostaviti da hoće, barem u nekoj mjeri. Broj i brzina preskakanja regulatornih prepreka zavisit će i o tome koliko će se libra vidjeti (i pokazati) kao prijetnja tradicionalnim monetarnim i financijskim modelima, ne samo komercijalnog, nego i centralnog bankarstva i monetarne politike.

Druga tema je mnogo interesantnija: kako će centralne banke gledati na ovaj projekt? Komercijalne banke su već suočene sa snažnom konkurencijom Fintech kompanija i penetracijom na tradicionalnim tržištima platno-prometnih i FX usluga. Puno se piše i zna o tome što se događa, a pojava Revoluta i N26 uobličuje i skalira realne konkurentske prijetnje čiji se razvoj sada može lako pratiti. Tradicionalne banke, koje su još uvijek profitabilne, prate glavne izazivače koji su daleko od profitabilnih modela i prže kapital osnivača. Unatoč tome, velike promjene klasičnih bankarskih modela očekuju se u sljedećem desetljeću, osobito oko njegove sredine.

Što se tiče druge teme – disrupcije danas prevladavajućeg modela državnog ili javno-privatnog središnjeg bankarstva – ovo je prvi put da su veoma ozbiljni igrači koji imaju novac, znanje i moć zamislili strukturu koja ima očite elemente autonomnog monetarnog sustava sa središnjom bankom u središtu. Autori White Papera pokušavaju primiriti interes za ovu temu tvrdnjama da “sustav neće voditi monetarnu politiku”. Doista, sve je još daleko od ozbiljnih proporcija i točke prevrata u kojoj bi kriptovaluta mogla nastajati kao tzv. unutarnji novac – kroz proces monetarno-kreditne multiplikacije koji se pokreće kada se neka valuta deponira i postaje izvor za odobravanje kredita u toj istoj valuti.

Međutim, ako bismo zanemarili regulaciju, postavlja se pitanje što bi nakon eventualno uspješnog lansiranja spriječilo Facebook ili neki entitet na Facebooku da vam ponudi kamatnu stopu na oročenje libre i iz tih sredstava počne odobravati kredite – nove libre koje možete slobodno koristiti – zarađujući na razlici u kamatnoj stopi? Osim konkurencije tradicionalnim bankama, takav bi model značio monetarnu multiplikaciju izvan kontrole središnjih banaka te se postavlja pitanje kako bi države mogle nastaviti upravljati novčanom masom i voditi monetarnu politiku. A i za zakladu iz Švicarske postavlja se pitanje kako bi upravljala sustavom. Morala bi postati centralna banka sa svim funkcijama kakve imaju i druge centralne banke.

Za sada su takva pitanja ispod radara. Libra će u prvoj fazi života težiti integraciji s naslijeđenim sustavima. Stoga je naglasak na uvrštenju libre na regulirane burze gdje će se transparentno očitavati njezina cijena, te na ugovorima s etabliranim bankama: voditelji Libre nadaju se da će vodeće banke prihvatiti libru kao što prihvaćaju svaku drugu valutu i da će se upravo glavne financijske institucije željeti uključiti u sustav autoriziranih trgovaca preko kojih ćemo moći kupiti libru.

Međutim, postoje deseci važnih i otvorenih pitanja koje još nije moguće u potpunosti sagledati, a kamoli znati odgovore na njih: Ako libra postane masovna globalna valuta stotina milijuna ili milijarda ljudi, kako će upravljanje librinim rezervama utjecati na tržišta državnih obveznica i deviza uključenih u portfelj rezervi: mogu li se zamisliti novi izvori kolebanja na tržištima trezorskih zapisa i valuta? Nadalje, ako libra preuzme dio funkcija današnjih kriptovaluta i zapriječi njihov razvoj u pravcu platnih sredstava, hoće li to potisnuti današnju kripto zajednicu na margine i ograničiti joj daljnji rast, ili će informacijski ekosustavi oko klasičnih kriptovaluta poput bitcoina proizvesti nove inovacije koje će klasične kriptovalute učiniti i dalje traženim i potrebnim većem broju korisnika? Ako libra postane masovna globalna valuta, što takva koncentracija osobnih informacija i imovina pod kontrolom jedne globalne kompanije znači za razvoj demokracije; koje se opasnosti tu kriju? Je li na pomolu velika bitka između interesa ugrađenog u dosadašnji model monetarnih sustava koji smo naslijedili iz prošlog stoljeća, i ovog novog modela, ili postoje načini da se staro i novo prožmu u smislu pronalaska formule za suživot na dobrobit potrošača? Što će ishod na kraju općenito značiti za poimanje uloge država; vlasti prirodno gaje skepsu prema korporativnoj moći, a opet, s njom su često i interesno povezane te im je stalo da ne uguše inovacijske potencijale koji su, vidimo, često koncentrirani upravo u velikim korporacijama? Niz pitanja je nepregledan…

Na kraju će presudu donijeti potrošači. Kada je novac u pitanju, potražnja u dugom roku odnosi pobjedu nad ponudom. Loš novac nitko neće, a dobar se traži – kao i kod svih drugih proizvoda i usluga.

Vlasti ozbiljnih država i središnje banke ovaj će projekt, a još više ideje koje se formiraju oko njega, sigurno pratiti s mnogo većom i povećanom pažnjom u usporedbi s onom koju su trebale posvetiti u dosadašnjoj fazi razvoja kriptovaluta. Na strani privatnog sektora, tržišta su za sada ostala relativno hladna, ali ne i nezainteresirana. U danima prije objave White Papera i na sam dan objave 18.6. vrijednost dionice Facebooka porasla je sa 177 na 192 da bi se potom malo korigirala do 187 i u trenutku pisanja ovoga teksta ponovo raste. Na tržištu je veoma teško izolirati brojne faktore koji utječu na cijenu neke dionice na tjednoj razini, no za sada ima indicija da je ova priča utjecala na vrijednost Facebooka. Tržišna kapitalizacija kompanije u trenutku pisanja ovog teksta iznosi 535 milijardi dolara.

Točan datum lansiranja libre nije poznat. Spominje se 2020. godina.