Javni dug i uvođenje eura: pogrešna interpretacija kriterija iz Maastrichta

U javnim raspravama o mogućem uvođenju eura proteklih se tjedana provlačila teza da Hrvatska ne može uvesti euro dok javni dug prelazi 60% BDP-a. Sada iznosi 84-85%, što se ne može svesti na 60% u razumnom vremenskom roku.

Omjer javnog duga od 60% nije uvjet za uvođenje eura. Od 19 članica Euro područja 8 je imalo omjer javnog duga 60% ili veći u trenutku zamjene valuta. Slika prikazuje vrijednosti za godinu prije uvođenja eura, koje su uzimane u obzir za izračun kriterija:

Javni dug u % BDP-a u godini prije uvođenja eura
Javni dug u % BDP-a u godini prije uvođenja eura

Izvor: Eurostat

Uvjet za uvođenje eura (kriterij iz Maastrichta koji se dodatno interpretira u okviru Pakta o stabilnosti i rastu) danas se tumači na sljedeći način: država čiji je javni dug veći od 60% BDP-a mora uvjerljivo pokazati da je u stanju dugoročno smanjivati omjer zaduženosti vladinog sektora.

Propisana brzina smanjenja iznosi dvadesetinu viška omjera iznad 60% na godinu. Na primjer, ako omjer javnog duga iznosi 80%, propisana brzina prilagodbe iznosi (80%-60%)/20 = 1 postotni bod godišnje. Propisana brzina za Hrvatsku iznosila bi malo više od 1 postotnog boda na godinu. To je dostižno uz razumnu fiskalnu politiku.

Taj postotni bod koji mjeri zahtijevanu brzinu konvergencije ne odnosi na računovodstveno zabilježeni, nego na procijenjeni strukturni javni dug. Više detalja o tehničkim aspektima izračuna može se pronaći ovdje.