Miran san 12: recesijski signal smo prespavali

Objavljeno

Ad

Podsjetimo:

  • FED je prošli tjedan odustao od daljnjeg podizanja kamatnih stopa. U SAD-u je ovaj tjedan već zabilježeno najveće smanjenje kamatnih stopa na novoodobrene stambene kredite u proteklih godinu dana (s 4,40 na 4,34% u prosjeku – da, kamate su u SAD-u mnogo veće nego kod nas i mjere ih dnevno).
  • Mario Draghi je najavio da će ECB poduzeti mjere radi popravljanja profitabilnosti banaka kako bi izbjegao bilo kakav rizik krize (banke gube novac jer drže ogromna sredstva kod ECB-a po -0,4%, pa se gleda kako to ipak privesti prema normalnijih 0%). Njegova je retorika slična FED-ovoj: stvari ne izgledaju odveć dobro i monetarna politika mora ostati oprezno ekspanzivna. Cijene dionica europskih banaka naglo su jučer poskočile.
  • Dolar je nakon FED-ove najave prošli tjedan podbacio, ali se nakon toga počeo vraćati i sada je jači nego prije FED-ove najave, što znači da su devizna tržišta ugradila u cijene informaciju da je situacija u Europi fundamentalno lošija nego u SAD-u, gdje su i prinosi veći za oko 2 boda.
  • Prinosi na obveznice nastavili su padati. 10-godišnja američka državna obveznica jučer je probila 2,4% prema dolje (to se ne vidi u našoj tablici koja je od prekjučer) i potvrdila recesijski signal – inverznu krivulju prinosa.

Međutim, kada se sve uzme u obzir, u pravu su oni koji podsjećaju da su u američkoj povijesti znale proći i 2-3 godine nakon signala prije nego što su nastupile recesije. Vrijednosti dionica znale su rasti i 10-ak posto nakon inverzije krivulje prinosa. S obzirom na jasnoću u komunikaciji ekspanzivnih monetarnih politika obje vodeće centralne banke, ocjenjujemo da će ova godina proći s ovako mješovitim signalima. Ovdje je intervju slavnog CEO-a Pimca, danas glavnog ekonomiste Allianza El Eriana, koji govori na tom tragu. On čak odbacuje mogućnost recesije (u SAD-u) i sljedeće godine.

Pad prinosa na hrvatske obveznice ovaj tjedan je izgleda zaustavljen na oko 1,8%. Isto je s prinosom na 10-godišnji bund, koji je ušao u negativnu zonu prvi put nakon kratkog boravka u minusima u ljeto 2016. Međutim, tada je bila deflacija, a sada je ipak inflacija svuda pozitivna, tako da su realne kamatne stope danas niže nego 2016.

Zaključno, potvrdila su se predviđanja da će se tržišta brzo primiriti nakon prošlotjedne odluke FED-a, jer se nije dogodilo ništa neočekivano. Najave odustajanja od restriktivne politike već su bile ugrađene u sve parametre. Još jedino dionice ne znaju kuda krenuti. S&P500 je ostao na razini s početka ožujka, a to je plato na kojem se nalazio i sredinom listopada prošle godine, tako da možemo reći da smo imali jedan veliki sving (pad do kraja prošle godine) i potom povratak. No, vrhunci cijena dionica s kraja rujna prošle godine i dalje ostaju nedostižni. Kao što smo ranije komentirali, proboj prema gore iznad plafona od 2900 bodova vjerojatno bi značio da su strahovi od recesije otklonjeni na duže vrijeme. S druge strane, njemački DAX je i dalje oko 14% ispod vrhunca iz listopada ne 2018. nego 2017. što pokazuje europsko zaostajanje i kretanje bliže recesijskoj litici iako s ove strane Atlantika još nije bilo ozbiljnijeg recesijskog signala s tržišta obveznica.