Miran san 3: pratimo krivulje prinosa (ka’će recesija)

Objavljeno

Što pokazuju promjene krivulje prinosa u proteklih desetak dana, koliko je važna informacija da u SAD-u raste stopa neplaćanja auto-kredita i koja su tri razloga zbog kojih se govori da Hrvatska danas ima jače amortizere ako udari kriza nego prije deset godina

Ad

S krivuljama prinosa ništa se posebno nije događalo u proteklih desetak dana iako mikro-trendovi nisu dobri. Slika pokazuje blagi pad razlike 10-godišnjeg i 2-godišnjeg prinosa u SAD-u i Njemačkoj.

Podsjetimo, kada ove razlike postanu negativne, očekuje se deflacija, a očekivanje deflacije tumači se kao najava recesije. No, priča o vezi prinosa i recesiji mnogo je dublja.

Izradio: Mario Gatara

Vjerojatno nikoga ne čudi da je sličan pad zabilježen i u Ujedinjenom Kraljevstvu, ipak se približava Brexit.

Na listu smo dodali i Hrvatsku na bazi sintetičkog-procijenjenog 3-godišnjeg prinosa koji približno odgovara nedavno izdanoj 3-godišnjoj obveznici koja je pri izdanju nosila prinos od 0,66%. Razlika prinosa se smanjuje i u Hrvatskoj: dugoročni prinosi u veljači smanjeni su za dodatnih 10 baznih bodova.

Ponovimo: razlika 10-godišnjeg i 2-godišnjeg prinosa na državne obveznice do sada je bila pouzdan indikator recesije samo za SAD. Korisnost indikatora za druge zemlje upitna je, jer rizik, a ne inflacijska očekivanja, ima puno jači utjecaj na prinose i njihove razlike. To se na slici najbolje vidi u slučaju Italije i Hrvatske.

Prošli tjedan bilo je mnogo govora o pogoršanju stopa naplate auto-kredita u SAD-u, što je najčešće bio najavljujući pokazatelj kriza. Treba očekivati da će taj podatak samo učvrstiti FED u namjeri da odustane od podizanja kamatnih stopa. S obzirom na njihovu visinu u SAD-u, FED ima prostor za reakciju smanjenjem kamatnih stopa ako se podaci nastave pogoršavati. Ovo očekivanje, u sprezi s rastom burzi uslijed optimizma ususret dogovoru SAD-a i Kine o trgovačkim pravilima, zaustavilo je rast dolara.

Slučaj s auto-kreditima u SAD-u ilustrira kako se sve češće priča i piše o recesiji. I u domaćim medijima pomalo se shvaća da pravo pitanje nije kad će recesija (jer smo premali da bi ju izbjegli ako EU uđe u recesiju, a EU je prevelika da bi na nju mogli utjecati), već je pravo pitanje koliko smo na nju otporni ako i kada izbije.

Na tom tragu vrijedi spomenuti tri stvari koje ukazuju da danas postoje amortizeri kakve 2008./09. nismo imali:

  1. Prije krize 2009. (kada je BDP dramatično pao za 7,3%) bruto priljev kapitala iznosio je 18% BDP-a, te je pad priljeva na nulu kroz tri godine imao karakter tsunamija (bolje: povlačenja tsunamija). Sada takvog priljeva, koji bi se mogao zaustaviti nema, jer se snaga priljeva kreće u rasponu do 5% BDP-a, ili više nego tri puta manje u odnosu na 2008. Suficit na tekućem računu bilance plaćanja odraz je te činjenice.
  2. Sutra objavljujemo (pratite Lab!) Brkljačinu dubinsku analizu korištenja EU fondova koja pokazuje da najveći dio proračunske alokacije koju treba povući do 2023. još nije povučen (drugo je što je ugovoreno). To je loše utoliko što pokazuje koliko smo spori u stvarnom povlačenju novca. S druge strane, dobro je utoliko što ukazuje na mogućnost koncentracije priljeva novca 2020.-2023., u razdoblju povećanog rizika od recesije.
  3. (2) je klasična kontra-ciklička logika: država poveća izdatke kad se privatni sektor suzi. Ta logika će se zahvaljujući EU fondovima moći primijeniti za razliku od pro-cikličkog utjecaja države u krizi 2008./09. Slika pokazuje što se tada događalo s investicijama. Prvo su pale privatne (2009.), a državne su u prvoj godini krize pale samo malo, jer se nastojalo završiti započete projekte. Vlada se u tu svrhu nepovoljno zaduživala, uz visoke kamatne stope. To nije moglo dugo trajati, pa je država već 2010. naglim smanjenjem investicija dodala snazi kontrakcije. Kriza se zbog toga produbila i produžila. Kako prijeći iz pro-cikličke u kontra-cikličku fiskalnu i investicijsku politiku bit će jedna od tema o kojima će urednik Ekonomskog laba Velimir Šonje govoriti na investicijskog konferenciji InvestCro ovoga petka.

Promjena privatnih i državnih investicija u % BDP-a 2000.-2017.

Izvor: Eurostat, obrada Ekonomski lab