Rezanje crvene vrpce

Objavljeno

Ad
Ad

Za starije čitatelje: ne, nije ono na što mislite, nema veze s ideologijom. Engleski pojam red tape označava pretjeranu regulaciju i stisak birokracije koja guši slobodu. Vuče korijene iz 16. stoljeća, kada je kralj Edward Papi upućivao na desetke svitaka omotanih crvenom vrpcom sa zamolbom za razvrgavanje njegova braka s Katarinom Aragonskom. Edward je crvenu vrpcu, možemo tako reći, posudio od Karla V.-og, koji je u Španjolskoj početkom 16. stoljeća provodio administrativnu reformu tako što je crvenom vrpcom omatao spise koji su se trebali žurno obraditi i raspraviti u Senatu.

Kako reforma javne administracije nije od jučer, danas rezanje crvene vrpce označava najšire shvaćene regulatorne reforme s ciljem poboljšanja poslovne i investicijske klime. Te politike predstavljaju jezgro mjera za povećanje konkurentnosti Hrvatske. One su na prvome mjestu u okviru Nacionalnog programa reformi 2017. S ovim politikama kasnimo najmanje 10, ako ne i 15 godina, ali dočekali smo da upravo taj segment predstavlja najvažniji i najbolji dio spomenutog dokumenta.

Nakon usvajanja Nacionalnog programa reformi 2017., Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je na mrežnim stranicama objavilo detaljan pregled mjera, planova, brojki, registara i drugih korisnih informacija vezanih uz regulatornu reformu. Među njima se ističe i mogućnost prijave neregistriranih neporeznih nameta i raznih drugih prepreka slobodi poslovanja.

Nacionalni program reformi i Standard Cost Model

Na stranici koja nosi naziv Standard Cost model (SCM) kratko je objašnjen sadržaj Nacionalnog programa reformi 2017. u dijelu javnih politika poticanja konkurentnosti (akcijski plan, test malog i srednjeg poduzetništva u okviru primjene procjena gospodarskih učinaka propisa, Jedinstvena kontaktna točka  za usluge (psc.hr), reforma inspekcijskih službi i javne nabave, liberalizacija tržišta usluga, e-pokretanje posla), s poveznicama na sve bitne elemente programa.

Prikazani su rezultati primjene SCM-a u osam regulatornih područja s kvantifikacijama i konkretnim numeričkim planovima i rokovima troškovnog rasterećenja do kraja 2017. Na takvu preciznost nismo navikli od naše javne administracije. Usvojen je i plan provedbe SCM-a za sve propise koji su relevantni za gospodarstvo te je istaknut cilj smanjenja administrativnih troškova za barem 30% po svakom regulatornom području. Sada postoje metoda, cilj i kvantifikacija, uz čiju će pomoć zainteresirana javnost moći nadzirati izvršenje i vršiti pritisak prema vlasti ako se planovi ne ispune.

Prijava neporeznih davanja i ostalih prepreka poslovanju

Na stranici se nalazi i poveznica na registar neporeznih nameta koji je ranije neažurno vođen u Ministarstvu financija. Registar je sada upotpunjen. U njemu se, u užem smislu, nalazi 213 neporeznih davanja ukupne vrijednosti 9 milijardi kuna ili 2,7% BDP-a, od čega se 5,2 milijardi odnosi na gospodarstvo, a preostali dio na građane. Zasebno su prikazane i upravne pristojbe koje iznose 253 milijuna kuna. Po prvi put u registar su uključena i obvezna davanja strukovnim organizacijama. Tako je ukupan broj davanja dosegnuo 547 u iznosu od 9,3 milijardi ili 2,8% BDP-a, a plan je smanjiti opterećenja za 20%. U planu je ukidanje upravnih pristojbi na središnoj državnoj razini.

Sada svatko može pregledati registar i uvjeriti se da li je neki namet koji plaća uključen. Ako nije, možete poslati zahtjev za registraciju na adresu poslovna-klima@mingo.hr. Obrazac za prijavu se otvara na stranici u word formatu i prilaže uz poruku elektronske pošte.

Tako smo i učinili. Naime, nakon što je Agencija za elektroničke komunikacije prepoznala Ekonomski lab kao elektroničku publikaciju, postali smo obveznici plaćanja neporeznog davanja koje se u iznosu od 0,5% godišnjeg prihoda ostvarenog djelatnošću uplaćuje Agenciji radi osiguranja sredstava za obavljanje njene djelatnosti. Pregledom registra ustanovili smo da taj namet, premda propisan člankom 66. stavkom 7. Zakona o elektroničkim medijima, nije u registru, pa smo ga prijavili kako bi Ministarstvo ispitalo njegovu razmjernost i zavisno o zaključku uvrstilo u program smanjenja neporeznih opterećenja.

Sada postoji otvoreni sustav koji nam omogućava da ne budemo samo pasivni promatrači uvjereni da se ništa ne može promijeniti. Pri tome se ne treba zavaravati. Sigurno je da će mnoge ideje i planovi rasterećenja nailaziti na otpore. Neki će biti opravdani u svjetlu cost-benefit analize društvenih učinaka regulacije (nije svaka regulacija loša, naprotiv). Međutim, neki otpori neće biti opravdani, jer će iza njih stajati tek interes za zadržavanjem statusa quo. Slamanje te vrste otpora zavisit će o snazi pritiska javnosti, vjerojatno više nego o umješnosti same administracije.