Što stoji iza eksplozije prihoda i rashoda države u prvom tromjesečju

Objavljeno

Foto: Bowie15 / Dreamstime

Ad
Ad

Rast prihoda i rashoda države u prvom tromjesečju iznosio je oko 8% u odnosu na prvo tromjesečje 2018. To je oko 3 postotna boda brže od rasta nominalnog BDP-a. Ovako visoka stopa rasta ujedno objašnjava relativno visoku stopu rasta realnog BDP-a zabilježenu u istom razdoblju (3,9%). U svim komponentama domaće potražnje koje su brzo rasle, a osobito u 4,4%-tnom rastu osobne potrošnje i 11,5%-tnom rastu investicija, uloga državnog sektora bila je veoma važna ili presudna.

Struktura promjene realnog BDP-a Q1 2019 vs. Q1 2018

Izvor: DZS

Prvo pogledajmo prihodnu stranu. Porezni prihodi su rasli približno kao BDP. To je dobra vijest – očuvan je razmjer, nije došlo do značajnog daljnjeg rasta omjera poreznih prihoda i BDP-a početkom godine. Sličnim su tempom rasli i socijalni doprinosi.

PDV je očekivano podbacio zbog primjene sniženih stopa na niz dobara od siječnja, no trošarine, a osobito porezi na dohodak, zabilježili su prebačaj i rasli su po izvanrednoj stopi od gotovo 7%. U toj stavci su i porezi na dobit i osobni porezi na dohodak koji su najbrže rasli.

Izvor: Ministarstvo financija

Međutim, primijetite da su ukupni prihodi rasli po stopi od 8%, što je brže od svih prikazanih komponenti prihoda. To znači da je nešto izvan grafikona najbrže raslo. Riječ je o prihodima od međunarodnih pomoći, u čemu su najveći doprinos s rastom od 55% dali EU fondovi.

U prvom tromjesečju 2018. po toj je osnovi proknjiženo 2,34 milijarde kuna, a u prvom tromjesečju 2018. 3,64 milijarde. Ako krenemo jednostavnom logikom i pomnožimo tu brojku s četiri (za četiri kvartala), doći ćemo do 14,56 milijardi kuna u jednoj godini ili gotovo 2 milijarde eura ili oko 4% BDP-a na godišnjoj razini samo po toj osnovi (ako se zadrži tempo iz prvog kvartala)! To je izvanredno velik novac i fantastičan boom agregatne potražnje. Sve je u skladu s nizom ranijih tekstova na Labu u kojima smo najavljivali veliko anti-cikličko ubrzanje povlačenja EU fondova, koje bi moglo dosegnuti oko 15% BDP-a u razdoblju kraćem od četiri godine.

Pogledajmo rashodnu stranu proračuna opće države (opća država obuhvaća središnju vlast i fondove, lokalne proračune i državna poduzeća koja nisu na tržištu). Prirast novca iz EU fondova utječe na različite komponente rashoda – u kratkom razdoblju početkom godine vjerojatno je najviše utjecao na subvencije i kupnje dobara i usluga. Masa plaća (naknade zaposlenima u općoj državi) i socijalne naknade (u čemu su najvažnije mirovine) rastu “živahno”, ali u zoni do 5% (čime prate ili neznatno premašuju nominalni BDP). Ukupni rashodi rastu po istoj stopi kao i prihodi – 8% ,ili mnogo više od nominalnog BDP-a. Ako se ovakav trend nastavi, država će ove godine zabilježiti značajan rast udjela u BDP-u. Dakle, ovo je (opet) od strane države potaknut gospodarski rast.

Izvor: Ministarstvo financija

Kada se rashodi oduzmu od prihoda, dobije se tekući deficit koji se kreće oko 600 milijuna kuna za prvi kvartal. To je: (a) malo u sezonskom smislu (u početku godine uvijek imamo deficit zbog sezonalne ekonomske aktivnosti) i (b) to je približno ista razina tekućeg deficita kao prošle godine.

Tome treba dodati deficit generiran investicijama koje također rastu. Nabava dugotrajne imovine povećana je s 1,45 milijardi u prvom kvartalu prošle na 1,83 milijarde u prvom kvartalu ove godine i vjerojatno će dalje znatno rasti.

Država je, dakle, opet važan generator rasta. To nije apriori loše, jer su državne investicije bile relativno male. Osim toga, malo je financiranja zaduživanjem – uglavnom je riječ o financiranju iz poklonjenog novca. Narod kaže da poklonjenom konju ne treba gledati u zube, no pod vodopadom para znaju se skrivati svakakve nevolje. Koje se vide tek kad se plima povuče.