Znaju li građani išta o javnoj nabavi: samo 2,6% ispitanika približno zna koliko država troši

Foto: Oleg Dudko / Dreamstime

Nakon predstavljanja Godišnjeg izvješća o javnoj nabavi za prošlu godinu, Tatjana Korceba-Huić piše o rezultatima ankete koja je prošle godine provedena među hrvatskim građanima, a koja je pokazala da 98% ispitanika ni približno nije u stanju procijeniti koliko  država troši novca poreznih obveznika na ovaj način

Građanima, poreznim obveznicima, pojam ‘javne nabave’ prilično je nepoznat i nejasan, iako je država (tj. njene institucije, poduzeća, bolnice, škole, lokalna uprava itd.) putem javne nabave potrošila 50,6 mlrd.kn (sa uključenim PDV-om) u 2017. godini.

S jedne strane to je razumljivo. O javnoj nabavi se detaljno informiraju samo njeni akteri – poduzeća koja konkuriraju za posao i naručitelji koji se financiraju iz državnog proračuna i/ili koji su obveznici provedbe postupaka javne nabave. Za ostale to je tek tema iz novinskih naslova o nabavi brojnih automobila za dužnosnike i službenike (i kad treba i kad ne treba), ili kriminalnih radnji kojima je neki posao preplaćen novcem poreznih obveznika.

Istraživanje koje je agencija Media net provela u srpnju 2017. za tvrtku Briefing e-servisi putem telefonske ankete na uzorku od 1023 ispitanika opće populacije stratificiranom prema veličini županija i naselja i reprezentativnom prema dobnim skupinama i spolu, pokazalo je da čak 57% ispitanika među građanima Hrvatske ne zna što je ‘javna nabava’, a 64% ne zna što je ‘javno nadmetanje’. Tek 8%ispitanih tvrdi da zna koliko država godišnje troši kroz javnu nabavu, ali je samo 2,6% ispitanika navelo približno točan iznos. U nastavku će se pokazati da se i do tih 2,6% može doći samo ako se pojam «približno točan» iznos proširi tako da uključi veliku toleranciju prema pogrešci procjene.

Odgovori se očekivano razlikuju prema stupnju obrazovanja: 94% ispitanika sa osnovnom školom ne zna što je javna nabava, u odnosu na 62% sa srednjom školom i svega 29% ispitanika sa visokim obrazovanjem koji ne znaju odrediti pojam javne nabave.

Udjel onih koji tvrde da znaju što je javna nabava nešto je veći u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji (52%) te u Jadranskoj Hrvatskoj (48%),  dok je u preostalome dijelu Kontinentalne Hrvatske taj udjel značajno manji (33%).

Ispitanici koji su smatrali da znaju definirati javnu nabavu (N=438) najčešće su odgovarali kako je to nabava roba i usluga od strane države i javnih ustanova uz traženje najpovoljnijeg izvođača za javne ili državne poslove. 64% od onih koji su se odvažili reći da znaju dali su točnu ili približno točnu definiciju javne nabave. Najveći udjel onih koji daju točnu ili približno točnu definiciju je u Jadranskoj regiji (76%), slijede Zagreb i Zagrebačka županija s 59%, a najmanje ih je u preostalom dijelu regije Kontinentalna Hrvatska (53%). Dakle, ponavlja se distribucija općeg rezultata o znanju o javnoj nabavi.

Dvije srednje dobne skupine – od 36 do 50 godina te od 51 do 65 godina – u većem broju tvrde kako znaju što je javna nabava, u odnosu na najmlađu i najstariju dobnu skupinu.

Kako je u ovom istraživanju određeno da li ljudi znaju ili ne znaju što je javna nabava (približno)?  Budući da su ispitanici sami navodili definicije, odgovori su klasificirani u 5 općih skupina, ovisno o tome što su u svojoj definiciji naglasili. Svaki odgovor se mogao klasificirati u jednu od sljedećih pet skupina:

1) Javni natječaj i nabava robe, dobara, usluga i potrepština (za firme ili javne ustanove)

2) Korupcija / „muljaža“ / trošenje tuđeg novca

3) Nabava preko oglasa / interneta

4) Nabava roba i usluga od strane države i javnih ustanova

5) Traženje najboljeg i najpovoljnijeg izvođača za javne / državne poslove

Rezultati pokazuju kako najveći broj ispitanika definira javnu nabavu kao nabavu robe i usluga od strane države i javnih ustanova (52%).

Kao što je istaknuto na početku, građani se uglavnom ne znaju orijentirati u pogledu iznosa javne nabave. Oni su posve apstraktni za veliku većinu ispitanika. Sjetite se da je onih koji navode približno točan iznos javne nabave svega 2,6%. Kako se u istraživanju došlo do toga broja?

17 osoba od 1023 ispitanih ili 1,7% dalo je relativno precizan odgovor da država kroz javnu nabavu troši između 20 – 50 milijardi kuna. Tome treba dodati još 9 ispitanika ili 0,9% koji su javnu nabavu procijenili na 50-100 milijardi kuna. Uočite da širina ovog intervala svjedoči o velikoj toleranciji u pogledu intervala pogreške procjene. Dakle, u zemlji u kojoj se troši 50-ak milijardi kuna kroz javnu nabavu, oko 2,6% u stanju je približno procijeniti iznos koji prolazi kroz javnu nabavu ako se interval tolerancije pogreške odgovora proširi na približno +/- 100%

Udjel onih koji tvrde da znaju nešto je veći u skupinama s višim obrazovanjem te u Jadranskoj regiji. No, čak i tih 8% (N=78 ispitanika) koji tvrde da znaju koliko država godišnje potroši putem javne nabave, najčešće ne preciziraju iznos,(N= 46 ili 59% od N=78), već odgovaraju neodređeno, kako država:

– troši puno

– troši previše ili

– troši više nego je potrebno.

Zaključak istraživanja glasi da su dob i obrazovanje bitne odrednice znanja o javnoj nabavi. No, generalna razina znanja je izrazito niska, čak i među onima koji nešto znaju. To nije samo ekonomsko, nego je i političko pitanje – pitanje koje se tiče sazrijevanja demokracije u smislu kontrole građana nad vlašću. Trebalo bi razmisliti o aktivnim programima obrazovanja građana i ugrađivanju informacija o javnoj nabavi (što se zapravo odnosi na informacije o operativnom funkcioniranju države) u obrazovne programe. Samo na taj način može sazreti generacija odgovornih građana koja će kvalitetno nadzirati vlast i izboriti se da institucije države teže svima dati jednake šanse.


Objavljeno i u print izdanju Jutarnjeg lista