Rast unatoč izazovima naslov je netom objavljene jesenske ekonomske prognoze Europske komisije. Prognoza za gospodarstvo EU stane u jednu rečenicu: u razdoblju 2025.-2027. očekuje nas umjerena stopa rasta 1,4-1,5% na godinu, blago usporavanje inflacije na normalnih 2,1-2,2% uz stabilnu stopu nezaposlenosti 5,8-5,9% i blagi rast fiskalnog deficita na 3,4% BDP-a.
Zvijezde rasta u proteklih nekoliko godina (Bugarska, Hrvatska, Cipar, Irska, Malta, Španjolska) pomalo usporavaju (ali ništa spektakularno). Poljska ostaje čvrsto u zoni rasta oko 3% na godinu, Hrvatska nije daleko. Najviše ubrzavaju (preskaču 2% rasta nakon letargije ispod toga praga) Mađarska, Slovenija, Estonija i Švedska. Priključuju se Češkoj, Litvi i Porgtugalu, zemljama koje stabilno rastu oko 2% već neko vrijeme. Naši glavni vanjskotrgovački partneri sporo se bude. Zona oko 1% rasta u kojoj se kreću uistinu nije nikakav spektakl (Austrija, Njemačka, Italija, a u toj grupi je i fiskalno napeta Francuska). Također, fiskalno posrnula Rumunjska jedva će rasti 2025. i 2026., da bi 2027. nekako uspjela dosegnuti 2% rasta. Za Rumunje su visoke stope rasta koje su imali od ulaska u EU do 2024. daleka prošlost.
Slika 1. Rast realnog BDP-a 2025.-2027.
Izvor: Europska komisija
Hrvatska
Hrvatska je u očima Europske komisije i dalje uzorna; usporavanje rasta prema 2,5% 2027. minimalno je, a okvir rasta (nastavak smanjenja nezaposlenosti, konvergencija inflacije prema 2,2% i prekopirane vladine brojke o deficitu i javnom dugu) pokazuje visoki kredibilitet koji Plenkovićeva Vlada i hrvatski ekonomski rezultati imaju u Komisiji koja ne problematizira domaća službena očekivanja.
Tablica 1. Prognoza za Hrvatsku: glavni elementi
Izvor: Europska komisija
Očekuje se nastavak rasta osobne potrošnje i zaposlenosti u Hrvatskoj. Rast investicija će usporiti (na svega 2% do 2027. kada mine pristup sredstvima Mehanizma za otpornost), no kompenzacija doći će sa izvozne strane; realan rast izvoza roba i usluga, nakon svega 1,5% u 2025., očekuje se po osjetno višim stopama od 2,4% i 2,7% u 2026. i 2027. godini. U takvom scenariju, strukturni manjak opće države koji je ove godine zagazio u opasne vode (3,4% BDP-a) trebao bi se smanjiti na 2,8% 2027.
Komisija polaže nadu u održavanje fiskalne situacije pod kontrolom zahvaljujući tihom rastu poreznog opterećenja. Spominju ne-indeksaciju pragova za obračun poreza na dohodak i osobnog odbitka (hladna porezna progresija), ukidanje izuzeća od obračuna zdravstvenog doprinosa za mlade radnike, te ukidanje subvencija i privremenih umanjenja PDV-a na prirodni plin i ogrijev.
Tablica 2. Prognoza za Hrvatsku: detaljno
Izvor: Europska komisija
Fiskalna situacija u EU
Jednu temu posebno izdvajamo – fiskalnu politiku. Iako se u medijima često govori o deficitima i dugovima europskih država, propušta se uočiti da Europska unija ima bitno održiviju fiskalnu situaciju od SAD-a i Kine. Francuska i Rumunjska najveći su fiskalni bolesnici (Slika 2). Poljska ima prolazno fiskalno pogoršanje zbog ekstremno velikih ulaganja u obranu (5% BDP-a), a ukupno se devet zemalja nalazi u proceduri prekomjernog proračunskog manjka. No sveukupno gledano, EU s nešto više od 3% BDP-a fiskalnih deficita ima više nego dvostruko manji deficit od SAD-a i Kine. I tako već godinama. Neki tradicionalni fiskalni bolesnici poput Italije i Grčke zagazili su u sigurnije vode u kojima im se omjeri javnog duga i BDP-a nalaze u padu. Razlika prinosa na 10-godišnje talijanske i njemačke obveznice već dulje vrijeme kreće se unutar jednog postotnog boda, a obveznička tržišta vrlo su stabilna ako se uobičajena kolebanja sagledaju u duljoj povijesnoj perspektivi.
Slika 2. Prognoza strukturnog fiskalnog deficita 2026.
Izvor: Jesenska prognoza EK 2025.
Pogoršanje fiskalnog položaja Hrvatske u prikazanom okviru ne doima se problematično. Procijenjeni strukturni deficit za 2026. niži je od procjene za 2025. (3,4%) i od prosjeka EU, i od deficita svih zemalja u proceduri prekomjernog deficita osim Malte. Ako gospodarski rast iduće godine uistinu dostigne prognoziranih 2,9%, prikazane brojke su moguće s obzirom na hladnu progresiju – sve veći realan zahvat države u dohotke. Međutim, rizici ove prognoze nisu mali. Sporiji gospodarski rast i snažniji rast javnih rashoda od planiranog lako mogu pomaknuti Hrvatsku na gornjoj slici u lijevo.