Ekonomski analitičar, vlasnik i direktor Arhivanalitike i urednik Ekonomskog laba s dugogodišnjim iskustvom u područjima makroekonomske i financijske analize, ulaganja i poslovnog savjetovanja.
Svjetska banka je objavila jedan koristan interaktivni digitalni alat za razumijevanje i mjerenje socio-ekonomskog razvitka pod nazivom Atlas globalnog razvoja 2026. Atlas omogućuje vizualizacije i usporedbe podataka po državama, ali na strukturiran način iza kojeg stoji teorija socio-ekonomskog razvitka i rezultati empirijskih istraživanja.
Evo primjera. Slika sublimira povijesni pad stopa ekstremnog siromaštva. Nelinearna putanja koja ide od lijevog gornjeg ugla, gdje je stopa siromaštva 100%, do desnog donjeg kuta, gdje je stopa siromaštva 0%, u prosjeku traje 250 godina. Smanjenje siromaštva u početku ide sporo. Danas u Africi još uvijek postoje neke zemlje (npr. Kongo, Burundi, Centralnoafrička Republika i Južni Sudan) koje su tek na početku faze prijelaza iz sporog u ubrzani pad stope siromaštva, iako isto tako postoje zemlje koje su daleko odmakle sa smanjenjem ekstremnog siromaštva (npr. Obala Bjelokosti). Kako se pad stope nastavlja udesno, nakon nekog vremena (nakon cca 150-200 godina modernog ekonomskog razvitka) daljnji pad stope ekstremnog siromaštva postaje sve teži. A potpuno iskorjenjivanje siromaštva postaje još teže s približavanjem nuli, i u toj se zoni odvija jako sporo. Stoga na ovoj slici vidimo dvije važne stvari i prije nego što pogledamo podatak za bilo koju zemlju: (1) smanjenje siromaštva podložno je zakonu opadajućih prinosa i (2) tipično (prosječno) vrijeme koje je potrebno za iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva u nekoj zemlji je 250 godina ili oko 10 generacija.
Sve zemlje su na nelinearnoj stazi, a njihove stvarne putanje u deset godina, od 2015. do 2025., opisane su spojevima točaka. Spojevi se mogu kretati iznad glavne linije, kroz prostor relativno sporog napretka ili pada u smanjenju siromaštva (roza područje), ili kroz prostor relativno brzog napretka (plavo područje na slici). Zemlje u dekadama mogu skakati i naprijed i natrag duž linije (ako skaču unazad uvijek skaču kroz roza područje). Vidimo gdje je Hrvatska: dolje desno na kraju puta, s padom stope za 0,4 postotna boda u proteklih deset godina.
Svi alati u Atlasu strukturirani su na sličan način: ne samo s ciljem da prikažu podatak, nego i s ciljem da ispričaju neku teorijski i empirijski utemeljenu priču. S obzirom da sam neki dan pisao o obrazovanju kao ograničavajućem faktoru daljnjeg rasta u Hrvatskoj, posebno me zanimalo što Atlas govori u sekciji „Učenje i rad“.
Atlasova priča o učenju i radu otvara se poznatim nalazima razvojne ekonomike o tome da se vještine stječu formalnim obrazovanjem, ali još i više radom. Formalno obrazovanje nije samo način stjecanja rezervoara vještina, već prije svega način jačanja kapaciteta za kasnije stjecanje konkretnih vještina kroz život. Ono je važan preduvjet. Zbog toga je svaka dodatna godina formalnog obrazovanja u prosjeku povezana s 10% većim zaradama kroz život.
Izvor: Atlas, Svjetska banka
Sljedeća slika pokazuje da su Sjedinjene Američke Države od kraja 19. stoljeća bile globalni lider u formalnom obrazovanju mjereno prosječnim brojem godina koje ljudi provode obrazujući se. Međutim, obrazovanje u SAD-u više ne raste u smislu trajanja. Južna Koreja i Irska postale su globalni lideri prema trajanju obrazovanja u zadnjih 10 godina. Ne slučajno, ove su zemlje postigle i izvanredne razvojne iskorake u proteklih nekoliko desetljeća.
I Hrvatska napreduje – prosječne godine u obrazovanju rastu – no brzina napretka nije ni približna kao u skupini država koje su lideri u obrazovanju. Time se osnažuje moja hipoteza da bi u segmentu obrazovanja mogli ležati glavni razlozi naših poteškoća u prijelazu razvojnog praga od 80% prosjeka EU.
Spomenimo i to da Kina više projicira ekonomsku snagu i moć (zbog veličine) no što je ona stvarna. To se na sljedećoj slici vidi po tome što je Kina prema trajanju obrazovanja još uvijek iza globalnog prosjeka. Da provedemo anketu, uvjeren sam da bi većina ispitanika odgovorila da su Kinezi natprosječno dobro obrazovani u globalnom okviru.
Međutim, isti se podaci mogu tumačiti i na drugačiji način: ako uspije ojačati obrazovanje, Kina će u narednih 25 godina postati globalni lider jer su Amerikanci, iz nekog nepoznatog razloga, izgubili motiv za obrazovanje. O tome postoje razne teorije, a jedna od njih vezana je uz fazu tehnoloških promjena (digitalizacija, AI) koja najviše pogađa upravo visokoobrazovane i zamjenjuje ih strojevima i softverima. No i to su tek – hipoteze, a ne završeni dokazi.
Atlas globalnog razvoja 2026. Svjetske banke intuitivan je i koristan alat za jednostavno razumijevanje kompleksnih razvojnih pitanja i shvaćanje položaja društava u svijetu koji se stalno mijenja. Osim materijalnog napretka i ljudskog razvitka, obuhvaća i prikaze i priče iz područja nejednakosti, klime, pristupa vodi, infrastrukture i digitalnog razvitka. Atlas se može koristiti kao dobrodošla pomoć u nastavi u osnovnim i srednjim školama; kao alat za individualno učenje kroz razbibrigu (kao što smo mi djeca u mojoj generaciji imali onaj mali model globusa koji se vrti pa bi ga zavrtili i zaustavili prstom da vidimo gdje smo stigli); može se koristiti i kao pomoć za razgovor o svijetu sa starijom djecom u obitelji („Hajdemo upisati naziv neke zemlje pa da vidimo kako se ona uspoređuje s drugima“), a to može biti praćeno raznim pogađalicama i okladama radi zabave i učenja kroz testiranje „intuitivnih“ mišljenja i memorija koji često znaju zavarati.
