Ekonomski analitičar, vlasnik i direktor Arhivanalitike i urednik Ekonomskog laba s dugogodišnjim iskustvom u područjima makroekonomske i financijske analize, ulaganja i poslovnog savjetovanja.
Prema Eurostat/DZS preliminarnoj procjeni, u travnju je došlo do očekivanog ubrzanja inflacije (DZS – indeks potrošačkih cijena) s 4,8% (ožujak) na 5,8% (travanj), odnosno s (Eurostat – HICP) s 4,6% (ožujak) na 5,4% (travanj). Glavno obilježje aktualnog ubrzanja inflacije, za razliku od onog iz 2021.-2022., je ograničenost na rast cijena energenata. Slika 1 pokazuje da, zasad, isključivo podizanje crvenih stupaca (doprinos energije) podiže ukupnu cjenovnu plimu. Stupci u oker boji (hrana koja uključuje i pića i duhan) ne mijenjaju se već nekoliko mjeseci nakon što su potkraj 2024. i osobito oko sredine 2025. predstavljali glavne pokretače ubrzanja inflacije. Isto je s uslugama (zeleno) čiji je doprinos inflaciji iz mjeseca u mjesec stabilan malo iznad dva postotna boda. Isto je s industrijskim dobrima (plavi stupci – oni su i dalje u blagom minusu). Nasuprot tome, 2021.-2022. imali smo četverostruko drugačiji početak inflacijskog vala:
- Doprinos rasta cijena hrane bio je prisutan i prije početka rata u Ukrajini (uočite kako su oker stupci rasli od početka 2021. do sredine 2022.)
- Doprinos rasta cijena energenata (crveni stupci) prije početka rata u Ukrajini bio je čak i manji nego u travnju 2026. (tek s početkom 2022. došlo je do eskalacije)
- Inflacija je dugo prije početka rata ubrzavala, a na samom početku 2022. već je bila veća od inflacije prije početka rata SAD-a i Irana na kraju veljače 2026.
- Cijene usluga (zeleni dio) tek su od sredine 2022. počele davati značajniji obol ukupnoj inflaciji (prije su bile pritisnute slabom potražnjom koja je kolabirala tijekom pandemije), dok je sada njihov doprinos inflaciji trajan i stabilan, a pritisci dodatnog rasta potražnje ne mogu biti toliki da bi mogli podržati dodatan šok cijena usluga; naprotiv, rast ukupne potražnje mogao bi usporiti u narednih nekoliko kvartala.
Slika 1
Istu analizu lakše je pratiti na Slici 2. koja prikazuje drugu vrstu promjena: ubrzanje odnosno usporavanje cijena po skupinama roba i usluga u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Dok su u inflacijskom valu 2022. ubrzanja bila raširena u svim skupinama, aktualno ubrzanje u ožujku i travnju jasno je locirano samo kod energenata (crveni stupci). Zelenih stupaca (cijena usluga) na ovoj slici nema jer je njihov inflacijski doprinos postojan, pa nema promjene doprinosa u odnosu na travanj 2025., a hrana i industrijska dobra čak vuku blago prema dolje. Stoga se postavlja pitanje: može li ovaj inflacijski val ostati ograničen na energente, ili treba očekivati početak prelijevanja na druge skupine roba i usluga?
Slika 2
Ishod će zavisiti o trajanju šoka cijena energenata odnosno blokade Hormuškog tjesnaca. No nije samo taj faktor na djelu. Dok su plaće i domaća potražnja 2021.-2022. sve brže rasli, sada je njihov rast sve sporiji. To ograničava prevaljivanje rasta troškova na cijene za potrošače.
Upravno vijeće Europske središnje banke održalo je sjednicu u četvrtak 30. travnja na kojoj kamatne stope nisu mijenjane. Christine Lagarde je istaknula da su dugoročna inflacijska očekivanja i dalje stabilna – ukotvljena oko 2% na godinu – a kako je cilj ECB-a definiran kao inflacija od 2% u srednjem roku dok je gospodarska aktivnost usporila u prvom tromjesečju, Upravno vijeće odlučilo je ostati u wait and see modu. Sljedeća sjednica o monetarnoj politici je 11. lipnja. Za očekivati je da će do tada situacija u vezi Hormuza i gospodarskih izgleda ipak biti jasnija.
Prema tome, niti centralni bankari još nisu na čistu u pogledu trajnosti ili prolaznosti inflacijskog šoka i prijenosa šoka cijena energenata na ostale cijene i inflacijska očekivanja. Čini se da su zasad podjednako zabrinuti zbog mogućih negativnih učinaka na ionako krhku gospodarsku aktivnost koliko i za cijene.
Više detalja o dinamičnom međuodnosu plaća i cijena u Hrvatskoj možete pročitati u našem mjesečnom izdanju Cijene, plaće i fiskalizacija. Izdanje pruža detaljniji uvid u kratkoročna očekivanja.
