Nedjeljni makroekonomski pregled (br. 57)

U ovotjednom pregledu o dvije teme:

1. Inflacija u kolovozu i što se događa s cijenama u trgovačkim lancima
2. Struktura depozita kućanstava u hrvatskim bankama i pad udjela nenaplativih kredita

Inflacija u kolovozu i što se događa s cijenama u trgovačkim lancima

Iako su mediji prenijeli vijest kako je inflacija u kolovozu porasla – što je istina – i to stavili u naslove, detaljniji uvidi u preliminarne izvještaje DZS-a i Eurostata ipak otkrivaju i neke pozitivnije razvoje događaja. Štoviše, najgori dio izvještaja je upravo porast headline inflacije, a koji je uglavnom rezultat ubrzavanja rasta cijena energije uslijed ponovne eskalacije sukoba na Bliskom istoku i poskupljenja naftnih derivata.

Tako se inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih građana, ubrzala u kolovozu na 4,1%, s 3,9% u srpnju. Ukupna inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), prema prvoj se procjeni u kolovozu ubrzala na 3,7%, s 3,6% u srpnju. Dakle, govorimo o minimalnom porastu od 0,2 odnosno 0,1 postotnih bodova.

Nasuprot tome, inflacija cijena hrane te temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) su se u kolovozu usporile. Tako je temeljna inflacija usporila s 3,4% u srpnju na 2,7% u kolovozu, a cijena hrane (uključujući alkohol i duhan) s 0,7% na 0,3%. Štoviše, čak su i cijene usluga, koje su već dugo vremena jedan od glavnih uzroka povišene inflacije, u kolovozu usporile rast na 5,6% (6,8% u srpnju).

Ubrzanje godišnje stope inflacije u kolovozu tako možemo pripisati energiji, čije je snažno poskupljenje više nego nadoknadilo usporavanje inflacije svih ostalih glavnih komponenti.

Tablica 1

Inflacija u europodručju također se ubrzala na 3,3% u kolovozu, s 2,9% u srpnju. Dakle, ubrzanje je bilo čak i nešto veće nego u Hrvatskoj. Tako se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja primjetno smanjila, s 0,7 postotnih bodova u srpnju na 0,4 postotna boda u kolovozu, što je najniža razina inflacijskog diferencijala od početka 2022.

To se jasno vidi na Slici 1 (zelena linija). U zadnjih 5 godina inflacija u Hrvatskoj je prosječno bila oko 2 postotna boda viša nego u europodručju, a u onom najkritičnijem razdoblju od druge polovice 2022. do pred kraj 2023., razlika je bila još i veća (uglavnom preko 3 p.b.). Današnjih 0,4 p.b. stoga je najmanja razlika još od početka ruske agresije na Ukrajinu.

Ovakav razvoj događaja ne iznenađuje – uostalom, prošli tjedan sam pisao o značajnom usporavanju rasta osobne potrošnje i BDP-a u Hrvatskoj. Usporavanje osobne potrošnje već ublažava domaće inflacijske pritiske, dok je manevarski prostor fiskalne politike ograničen činjenicom da je proračunski manjak 2025. dosegnuo referentnu granicu od 3% BDP-a. Zbog toga je razumno očekivati daljnje sužavanje inflacijskog jaza prema europodručju, premda je možda prerano zaključiti da je učinak viška domaće potražnje potpuno nestao.

Slika 1

Ovim službenim podacima možemo dodati i zanimljivu analizu objavljenu na MojeCijene.hr. Riječ je o analizi cijena u trgovačkim lancima koja, premda metodološki različita od službenog indeksa, daje smjerom vrlo sličan signal – rast cijena hrane u hrvatskim trgovinama gotovo je potpuno stao, a ni cijene ostalih proizvoda u trgovinama više značajno ne pridonose ukupnoj inflaciji.

Analiza uspoređuje redovne cijene istih proizvoda 1. rujna ove godine s cijenama godinu dana ranije. Obuhvaćeno je 19 trgovačkih lanaca i gotovo 8 milijuna uparenih cijena (za svaki proizvod gleda se cijena u svakom dućanu svakog lanca koji ga ima na polici). Proizvodi su povezani prvenstveno prema barkodu, a ondje gdje se barkodovi mijenjaju prema nazivu i količini. Akcijske cijene nisu uključene.

Slika 2 prikazuje rast cijena svih proizvoda u šest kategorija (tako se kategoriziraju sukladno odluci Vlade). U zadnjih godinu dana cijene hrane praktički se nisu pomaknule – porasle su tek 0,01 posto. Piće je poskupjelo 0,85 posto, a proizvodi za kućanstvo 0,76 posto. Istodobno su toaletne potrepštine pojeftinile 0,21 posto, kozmetika 0,37 posto, a sredstva za čišćenje 0,45 posto. Ukupno su, dakle, sve cijene porasle svega 0,1 posto.

Slika 2Napomena: Izračuni se odnose na sve usporedive cijene svih lanaca zajedno, pa lanci s većim asortimanom nose veću težinu. Računa li se umjesto toga jednostavan prosjek po lancima, gdje svaki lanac ima jednaku težinu bez obzira na veličinu, ukupan rezultat je +0,86 %.

Međutim, navedeni prosjek ne znači da su cijene u svim trgovačkim lancima rasle tek marginalno. Dapače, razlike među lancima su velike, i u većini trgovačkih lanaca je zabilježen rast cijena. No, dva velika lanca, Lidl i Plodine, bilježe pad cijena pa je to ukupni prosjek približilo nuli. Pogledajmo, primjerice, na Slici 3 kretanje cijena hrane u zadnjih godinu dana.

Razlike su vrlo velike od lanca do lanca. Hrana u Trgovini Krk poskupjela je čak 4,94 posto, a u NTL-u 3,05 posto; s druge strane, u Plodinama je pojeftinila 0,87 posto, a u Lidlu čak 2,45 posto. Dakle, dva kućanstva s vrlo sličnim potrošačkim navikama tako su mogla doživjeti sasvim različitu inflaciju – samo zato što kupuju u različitim lancima.

Slika 3

Razlike se, međutim, ne zaustavljaju samo na trgovačkim lancima – važnu ulogu ima i mjesto kupnje. Među 251 promatranim gradom i mjestom, prosječna promjena redovnih cijena kretala se od -5,7 posto do +6,1 posto, dok je prosjek svih gradova iznosio +0,3 posto. Taj široki raspon ne odražava nužno samo različite lokalne cijene, nego i drukčiju zastupljenost trgovačkih lanaca te strukturu proizvoda koji su se u pojedinom mjestu mogli usporediti.

No upravo se tu krije i dio objašnjenja stalnog prijepora između službene i „stvarno doživljene” inflacije. Službena statistika cijene mora svesti na jednu nacionalnu stopu, iako nijedan građanin ne kupuje u prosječnom lancu, u prosječnom gradu ili prema prosječnoj nacionalnoj košarici. A vidimo da su razlike među trgovinama i gradovima velike.

Više o metodologiji, razlikama među lancima i kretanju cijena po gradovima, možete pročitati u analizi na MojeCijene.

Struktura depozita kućanstava u hrvatskim bankama i nenaplativi krediti

Novi podaci HNB-a pokazuju kako depoziti kućanstava u bankama nastavljaju rasti. Ukupni depoziti kućanstava tako su u srpnju porasli na 43,7 mlrd. eura, od čega se u eurima drži 41,9 mlrd. eura, a u stranim valutama samo 1,8 mlrd. eura. Udio oročenih depozita stanovništva pak nastavlja padati i u srpnju je iznosio samo 22,7% od ukupnih depozita kućanstava u domaćoj valuti.

To je daleko najmanji udio otkad postoji usporediva serija. Ovi su omjeri do prije desetak godina bili obrnuti, odnosno 75 do 80 posto depozita kućanstava bilo je oročeno. Glavni razlog neoročavanja su očito preniske kamatne stope na oročenja.

Slika 4

Bankama ide dobro i po pitanju kvalitete kredita. Udio nenaplativih kredita pao je na nove rekordno niske razine. Krajem lipnja udio nenaplativih kredita kod sektora kućanstava pao je na 3,2%, a još veća promjena na bolje vidi se kod sektora poduzeća. Udio nenaplativih kredita kod sektora poduzeća pao je na 3,3%, iako se još 2017. gotovo svaki treći kredit nije uredno vraćao. Ovo je ogromna promjena na bolje – kako za banke, tako i za poduzeća – jer signalizira da relativno mali udio poduzeća danas ima problema s vraćanjem duga.

Slika 5

_____________________

Ako ste propustili, prošli tjedan na Ekonomskom labu:

1. Kultura, tehnologija i rast (VI): hrvatski razvojni problem (Velimir Šonje)
2. Inflacijski monitor 8/2026: novi rizici iako s inflacijom nema ništa novo (Velimir Šonje)
3. Kultura, tehnologija i rast (VII): s one strane umjetne inteligencije (Velimir Šonje)
4. Makroekonomske, financijske i nekretninske enigme: Wespa u srijedu 16.9. u 18h (Velimir Šonje)