Ekonomski analitičar, vlasnik i direktor Arhivanalitike i urednik Ekonomskog laba s dugogodišnjim iskustvom u područjima makroekonomske i financijske analize, ulaganja i poslovnog savjetovanja.
Glavno obilježje aktualnog inflacijskog vala koji je započeo proljetos izoliranost je ubrzanja inflacije u segmentu energenata, osobito goriva. Ne samo da nema snažnog prelijevanja na druge robe i usluge, nego primjerice cijene hrane bilježe suprotan trend – trenutačno teže k potpunom smirenju.
Takva promjena odnosa cijena stvara specifičan učinak: inflacija, za koju se vjeruje da inače relativno jače pogađa ljude s nižim dohocima, sada radi obrnuto – relativno jače pogađa osobe s višim dohocima.
Mehanizam je intuitivno jasan: ljudi s višim dohocima nalaze se na vrhuncu radne dobi, mobilniji su i troše relativno više energije; ljudi s nižim dohocima u prosjeku su stariji, najčešće umirovljenici, pa su energenti za mobilnost u njihovoj potrošačkoj košarici manje zastupljeni u odnosu na hranu. Energenti koji se troše u kućanstvu su zastupljeniji, no Vlada još strože regulira njihove cijene.
Ime Mara je metafora za dohodovne razrede: od Bake Mare u donjem dohodovnom razredu, koji je u tablici s podacima za kolovoz prikazan na vrhu, do Mare ministrice čija je inflacija u tablici prikazana na dnu. Metodološke detalje izračuna pronaći ćete u prvoj objavi Marinih inflacija s podacima za ožujak.
Prema najnovijim podacima za kolovoz, inflacija je na godišnjoj razini za Baku Maru iznosila oko 3,5% (0,2 postotna boda niže od ukupne inflacije), a za Maru poduzetnicu i Maru ministricu 3,8-3,9% (kolona Y/y) – do 0,2 postotna boda više od ukupne inflacije. Promjena je uglavnom kumulirana od lipnja do kolovoza (kolona M/m-3) gdje se vidi raspon stopa od oko 0,9% za Baku Maru do oko 2,1% za Maru ministricu.
Izvor: Eurostat, obrada Arhivanalitika / Claude AI
Kad se gleda kumulativni inflacijski efekt u ovom desetljeću primjećujemo da su Marine inflacije slične za različite dohodovne razrede, ali je brojka za gornje ( ministrica i poduzetnica ukupno oko 44% od početka 2020.) ipak malo veća od brojke za donje razrede (baka i umirovljenica oko 41%). Dakle, u razdoblju duljem od šest godina akumulirana je ukupna razlika na štetu viših dohodovnih razreda od oko 2,6% (1,4427/1,4059-1). To je oko dvadesetina ukupne kumulativne inflacije.
Indeks koji mjeri ovaj odnos vidimo na donjoj slici koja pokazuje još jednu zanimljivost: promjena relativne inflacije za gornje i donje dohodovne razrede ima izrazite sezonske karakteristike.
Razlog leži u sezonskim kretanjima cijena usluga koje ubrzavaju sredinom svake godine i usporavaju u hladnijim danima. Ako otklonimo utjecaj sezone, vidimo da su se u ovom desetljeću pojavila samo tri kraća razdoblja u kojima je vrijedila iznimka za koju se vjeruje da predstavlja pravilnost – inflacija koja relativno jače pogađa ljude s nižim dohocima (crvene zone u donjem dijelu slike). Ova pravilnost je zapravo iznimka: prva dva razdoblja u kojima je kumulativna inflacija za donje razrede premašila onu za gornje dohodovne razrede dogodila su se za vrijeme najvećeg rasta cijena od 2021. do početka 2023. Treće takvo razoblje bilo je u drugoj polovici prošle i na početeku ove godine kada je indeks kumulativne razlike inflacija za gornji i donji dohodovni razred nakratko pao ispod 100 (na štetu donjeg razreda).
Druga slika (ispod) prikazuje jednog od glavnih pokretača prikazanih promjena – relativnu cijenu hrane. Mjeri se kao indeks koji odražava promjenu cijene hrane u odnosu na ukupan harmonizirani indeks potrošačkih cijena. Vidimo kako je uzlet relativne cijene hrane (za oko 7%), u vrijeme najvećeg vala inflacije 2022.-2023. (ruska agresija na Ukrajinu), bio povezan s padom indeksa relativnih cijena za različite dohodovne razrede na gornjoj slici. Također vidimo kako je održavanje indeksa relativne cijene hrane na visokoj razini tijekom 2025. do početka 2026. dovelo do trećeg razdoblja u kojemu su niže dohodovne skupine bile jače pogođene kumulativnom inflacijom od početka desetljeća. Na koncu (desno na slici), vidimo i najnoviju vezu između usporavanja relativne inflacije u korist nižih dohodovnih razreda i vidljivog pada relativne cijene hrane.
Cijene usluga su glavni generator sezonalnosti na prvom grafu koji prikazuje relativnu inflaciju dohodovnih razreda Q5/Q1. No, cijene usluga imaju i fundamentalni (nesezonski) učinak: rast relativne cijene usluga (brži rast cijena usluga od prosjeka svih cijena) koncentriran je u protekle tri godine. Strukturno odljepljivanje ovih cijena prema gore započelo je sredinom 2024. nakon velike fiskalne ekspanzije i rasta plaća u javnom sektoru kada je ujedno dostignut limit sezonskih kapaciteta povećanja broja radnika u turizmu i ugostiteljstvu. Takvi su odnosi pružatelje usluga usmjerili na to da na pritisak potražnje odgovore povećanjem cijena, a ne proizvodnje. Mehanizam smo registrirali i detaljno objašnjavali na Labu u tekstovima i analizama unazad dvije godine (npr. Povratak inflacije u Hrvatskoj: uzroci i posljedice iz siječnja 2025.).
Međutim, učinak rasta cijena usluga u dugom roku podjednako pogađa ljude u različitim dohodovnim razredima. Inicijalno (2024.) su stanovanje (i energenti za kućanstva u tome) bili relativno manje pogođeni, što je uzrokovalo relativno veću inflaciju za više dohodovne razrede. No od 2025. pratimo slabljenje ovog efekta.
Prema tome, aktualni val relativno sporijeg povećanja cijena za niže nego za više dohodovne razrede uglavnom je određen sezonskim kretanjima. Aktualni pad relativne cijene hrane specifičan je dodatak. Stoga će kretanja relativnih inflacija u nadolazećim mjesecima biti određena odgovorom na pitanje dokle će se produžiti aktualni šok cijena energenata i mogu li cijene hrane u takvim uvjetima ostati mirne. Otvorena pitanja vezana uz to detaljnije sam analizirao u tekstu objavljenom pred dva tjedna: Cijene hrane: mogu li ostati mirne?
Digresija za kraj: u rubrici Statistike i vizualizacije Lab Cluba Ekonomskog laba možete detaljno pratiti kretanja cijena stotina skupina roba i usluga i uspoređivati ih među državama. Pogledajte i druge detaljnije ekonomske analize koje možete pronaći u rubrikama Lab Cluba na mojim stranicama. Ekonomski lab je jedinstvena zbirka ekonomskih podataka i analiza za investitore, poduzetnike, menadžere, političare, predavače, studente, analitičare, novinare i širu zainteresiranu javnost.
