I Europska komisija priklonila se optimistima

Glavni urednik / Ekonomski lab |  Više objava

Ekonomski analitičar, vlasnik i direktor Arhivanalitike i urednik Ekonomskog laba s dugogodišnjim iskustvom u područjima makroekonomske i financijske analize, ulaganja i poslovnog savjetovanja.

Kao što sam najavio u komentaru prijedloga državnog proračuna u utorak, Europska komisija, koja je objavila svoju Jesensku prognozu kasnije toga dana, priklonila se strani optimista (HNB) očekivanjem rasta realnog BDP-a po stopi od 2,4% u sljedećoj godini. Time se 2,1% Vlade RH na ljestvici prognoza svrstalo ispod svih službenih što bi upućivalo na razuman oprez da nema argumenata u prilog teze da postoji nemala vjerojatnost da bi rast 2027. ipak mogao biti niži (Tablica 1).

Tablica 1. Usporedba glavnih makroekonomskih očekivanja i prognoza*

2025.* 2026. 2027.
Realni BDP, godišnja stopa rasta
Vlada RH 3,5% 2,3% 2,1%
HNB 3,5% 2,4% 2,4%
Arhivanalitika 3,5% 1,9% 1,8%
MMF 3,5% 2,2% 2,3%
Europska komisija 3,5% 2,1% 2,4%
Stopa inflacije – rast opće razine cijena, prosjek na prosjek godine***
Vlada RH 3,7% 4,5% 2,7%
HNB 3,7% 4,3% 2,9%
Arhivanalitika 3,7% 4,5% 2,6%
MMF 3,7% 4,5% 3,3%
Europska komisija 4,4% 3,0% 2,6%

*Pri usporedbi prognoza treba voditi računa o datumima kada su izašle jer nije pravedno uspoređivati očekivanja  iz npr. travnja s onima iz listopada jer je u međuvremenu objavljeno 6 mjeseci novih podataka. Stoga su u tablici prikazane samo prognoze objavljene na (relativno) bliske datume iako i njih treba ocjenjivati različito budući da su prognoze HNB-a i Arhivanalitike iz rujna, prognoze MMF-a iz listopada, a prognoze Vlade RH iz studenoga. Prognoze Europske komisije nisu uključene jer će biti objavljene danas (17.11) te ćemo ih komentirati u tekstu u četvrtak 19.11. **Podaci za 2025. su za sve isti prema zadnjim objavljenim podacima. ***Domaći indeks potrošačkih cijena (DZS) osim za Europsku komisiju koja daje prognozu harmoniziranog indeksa cijena potrošača (HICP).

Suštinske razlike između prognoza Vlade RH i Europske komisije nema (Tablica 2):

  • broj zaposlenih će i dalje rasti po osjetnoj stopi od 0,6% (Vlada RH: 0,8%),
  • fiskalni deficit ostaje povišen blizu 3%, ali ne prelazi prag fiskalnog pravila,
  • omjer javnog duga i BDP-a ostat će stabilan između 55 i 56%.

Tablica 2. Jesenska prognoza Europske komisije za Hrvatsku, studeni 2026.

Izvor: Europska komisija

Treba primijetiti da je ukupan očekivani saldo opće države (-2,8% BDP-a) jednak strukturnom fiskalnom saldu, iz čega se može indirekno zaključiti da Komisija procjenjuje trajni potencijal rasta hrvatskog gospodarstva osjetno iznad 2%. Bolje očekivanje rasta 2027. od Vladinog očekivanja objašnjava malu razliku između očekivanja deficita od 2,9% BDP-a (Vlada RH) i 2,8% (Europska komisija).

To je suštinsko pitanje: pitanje strukturnog i dugoročno održivog rasta koji je jako teško procijeniti jer zavisi o sposobnosti za trajan rast produktivnosti rada po stopi između relativno visokih 1,5 i 2,0%. Moje su prognoze oko pola postotnog boda niže, jer je gospodarstvo donedavno raslo iznad svog dugoročnog potencijala i smatram da s 2027. godinom ulazimo u razdoblje konvergencije prema potencijalnom BDP-u uz dugoročno održiv rast produktivnosti rada koji nije veći od 1,5% na godinu. A kako je prostor za mobilizaciju nezaposlenih na postojećoj razini produktivnosti gotovo iscrpljen, mogućnosti rasta po stopama osjetno većim od 2% izrazito su smanjene.

Budući da je Hrvatska rasla iznad dugoročno održivog rasta najviše 2022.-2025., dakle u razdoblju kada je gospodarstvo europodručja – naročito od 2023. – imalo probleme i raslo ispod potencijala, za meko usporavanje hrvatskog gospodarstva od najveće je važnosti oporavak gospodarstva europodručja odakle dolazi najvažniji dio potražnje za hrvatskim izvozom roba i usluga; izvoz će postupno postajati najvažniji generator hrvatskog gospodarskog rasta.

Komisija očekuje nastavak rasta europodručja po relativno niskim stopama od 1,2 do 1,3% na godinu, pri čemu će takav rast biti proizvod spororastuće osobne potrošnje (oko 1%), tek malo bržeg rasta investicija i prilično visokog optimizma u pogledu rasta izvoza oko 3% u prosjeku na godinu (Tablica 3). Drugim riječima, za ostvarenje prikazanog scenarija neophodno je postupno slabljenje šoka cijena energenata (visoki izgledi nakon promjene u američkom Kongresu 3. studenog), jenjavanje trgovačkih ratova (dobri izgledi ako su Trump i Republikanci shvatili da su izgubili Kongres zbog inflacije u kojoj ključni pokretači nisu bili vezani samo uz cijene energentskih sirovina nego i uz carine) i izostanak novih geopolitičkih šokova (koje nitko ne može predvidjeti).

Tablica 3. Očekivanja Europske komisije za gospodarstvo europodručja

Izvor: Europska komisija