Generalno, priča o tržištu rada je dobro poznata – stanje je napeto, nezaposlenost pada, zaposlenost raste, fali radnika, itd. – no, o dubini i razlozima promjena premalo se govori. Prva stvar koja ljudima padne na pamet su strani radnici. Međutim, puno drugih važnih gospodarskih i društvenih fenomena ostaje ispod radara. Sada ćemo neke izvući na svjetlo dana.
Moja omiljena tema, zaposlenost starijih građana (50 ili 55+), naročito žena – prema kojoj jako zaostajemo za prosjekom EU (između ostaloga jer ljudi prerano idu u mirovinu) – dobila je novu statističku podlogu: Državni zavod za statistiku uskladio je pondere kvartalne Ankete o radnoj snazi s rezultatima popisa 2021., pa sada imamo usporedive podatke od 2019. do ove godine iz kojih možemo vidjeti brzinu promjena koje se događaju na tržištu rada.
Tablica u dnu govori sama za sebe, no ističem:
- povećanje stope zaposlenosti, naročito starijih dobnih skupina 50 i 55+,
- koje je gotovo dvostruko brže kod žena nego kod muškaraca, i
- veoma brz pad stope nezaposlenosti mladih.
Dodajmo još nekoliko važnih podataka koji se ne vide u donjoj tablici:
- udjel visokoobrazovanih zaposlenih povećao se s 29,8% u drugom tromjesečju 2019. na 34,3% 2024.,
- radi se manje: prosječni tjedni sati rada pali su s 38,1 na 37,3 u istom razdoblju,
- od 111 tisuća više zaposlenih od drugog tromjesečja 2021. do drugog tromjesečja 2024. čak 58% ili 64 tisuća više je zaposleno u Jadranskoj Hrvatskoj, dok je broj zaposlenih u Panonskoj Hrvatskoj smanjen za 4 tisuće u istom razdoblju.
Izvor: DZS, Anketa o radnoj sanaci