Nezaposlenost u Hrvatskoj: što se stvarno događa (I)

Kako je moguće u isto vrijeme imati visoku nezaposlenost i gospodarski rast, uz raširenu kuknjavu poslodavaca o tome da za mnoge poslove nema adekvatnih radnika? Milan Deskar Škrbić u dva nastavka dubinski analizira stanje na tržištu rada. Tumači statistike, razotkriva stvarne uzroke zaposlenosti i nezaposlenosti, ruši mitove poput onoga da zaposlenost uopće ne raste i na kraju piše o politikama koje mogu dovesti do aktiviranja obeshrabrenih radnika.

2016. bila je katapult za mikro i mala poduzeća

Mikro i mala poduzeća «lete». Financijski rezultati poduzetnika za prošlu godinu pokazuju izvanrednu dinamiku u tom segmentu. Veliki stagniraju, ali izvoznici i tamo vuku naprijed. Izgleda da se hrvatsko gospodarstvo spontano mijenja iznutra. Ovim tekstom započinjemo seriju analiza na Labu koje će prikazati promjene u dubini hrvatskoga gospodarstva i identificirati nove velike i male igrače.

Od euforije do depresije i natrag – ima li geografski položaj utjecaj na ekonomski temperament?

Ekonomsko raspoloženje i njegove oscilacije mogu utjecati na makroekonomske trendove. Tomislav Globan pokazuje razlike između sjevera i juga Europe u pogledu sklonosti oscilacijama ekonomskog raspoloženja. Sukladno geografskom položaju, hrvatski ekonomski temperament smješta se između sjevera i juga, ali ipak bliže jugu. Najnovije oscilacije zbog Agrokora treba gledati u toj perspektivi. Globan pokazuje i da prošlost – socijalizam, tranzicija – čini razliku.

Velika inovacija za male udjele: market making udjela u rastućem d.o.o.-u

Vrapci na grani godinama pjevaju o tome da malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj nedostaje kapitala. Investitor Ratko Bajakić (ICF) i poduzetnik Vedran Antoljak (Sense Savjetovanje d.o.o.) odlučili su poduzeti financijsku inovaciju koja korištenjem novih digitalnih platformi zaobilazi petrificirane hrvatske institucije i kreira do jučer nezamislivo tržište – tržište udjela u d.o.o.-u.

Hrvati su poduzetni, ali iz nužde

Istraživački tim profesorice Slavice Singer sa Sveučilišta u Osijeku i CEPOR i ove je godine, uz financijsku potporu glavnog sponzora Hrvatske udruge banaka, osigurao sudjelovanje Hrvatske u redovitom Globalnom monitoru poduzetništva (engl. Global Entrepreneurship Monitor). Predstavljanje rezultata održano je prošloga tjedna u HUP-u. Hrvati su poduzetnici, ali iz nužde.

Agrokor treći dio: Plenkovićev zavjet

Premijer je dao javno obećanje da Agrokorovi dugovi nikada neće postati naši dugovi. Kakve su njegove mogućnosti da održi dano obećanje? Odgovor zavisi o nizu pravnih, ekonomskih, ali i političkih čimbenika, od kojih je najvažnija sposobnost napuštanja oligarhijske doktrine ekonomskog nacionalizma. Samo izgradnja tržišne ekonomije utjelovljene u institucijama liberalne demokracije koje funkcioniraju nepristrano, jednako za sve, jamči da se privatni dug neće vraćati javnim novcem.

Agrokor drugi dio: kontekst za Lex

Kontekst za Lex treba tražiti u problematičnim kapacitetima pravosuđa za efikasnu izvedbu predstečajnih i stečajnih postupaka. S druge strane, eventualna primjena Lexa otvara posve nove pravne i političke rizike s ozbiljnim ekonomskim posljedicama. Lex će pružiti koristan okvir ako ne bude iskorišten za politizaciju procesa restrukturiranja, ako ne otvori prostor većim tužbama koje bi država mogla izgubiti i ako ne bude poticaj za aktiviranje javnog novca u procesu restrukturiranja. U suprotnom, posljedice Lexa bit će katastrofalne.

Agrokor prvi dio: veličina i ekonomski učinak

Drama u i oko Agrokora otvorila je tri bitna pitanja: (1) koliko je koncern uistinu velik i kako utječe na hrvatsko gospodarstvo; (2) kako je moguće biti u pravnom vakuumu toliko dugo da to potakne donošenje posebnoga zakona po hitnom postupku i (3) jesu li u pravu oni koji pišu o kraju tajkunskog modela privilegiranih poduzetnika? Kriza koncerna je na početku, što ostavlja dovoljno vremena za dublje promišljanje o ovim temama. Prva tema je o stvarnoj veličini i utjecaju. Agrokor jest velik i važan, ali je manji od procjena iznesenih u javnosti na početku krize.