Svakih šest mjeseci Arhivanalitika za HUP pomoću 73 pokazatelja konstruira HUP skor – zbirni pokazatelj uspjeha reformi. Zašto nije čudno da se Hrvatska prema skoru nalazi na začelju Nove Europe i da nije napredovala u odnosu na 2015. iako se BDP u međuvremenu povećao?
Vrapci na grani godinama pjevaju o tome da malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj nedostaje kapitala. Investitor Ratko Bajakić (ICF) i poduzetnik Vedran Antoljak (Sense Savjetovanje d.o.o.) odlučili su poduzeti financijsku inovaciju koja korištenjem novih digitalnih platformi zaobilazi petrificirane hrvatske institucije i kreira do jučer nezamislivo tržište – tržište udjela u d.o.o.-u.
Istraživački tim profesorice Slavice Singer sa Sveučilišta u Osijeku i CEPOR i ove je godine, uz financijsku potporu glavnog sponzora Hrvatske udruge banaka, osigurao sudjelovanje Hrvatske u redovitom Globalnom monitoru poduzetništva (engl. Global Entrepreneurship Monitor). Predstavljanje rezultata održano je prošloga tjedna u HUP-u. Hrvati su poduzetnici, ali iz nužde.
Premijer je dao javno obećanje da Agrokorovi dugovi nikada neće postati naši dugovi. Kakve su njegove mogućnosti da održi dano obećanje? Odgovor zavisi o nizu pravnih, ekonomskih, ali i političkih čimbenika, od kojih je najvažnija sposobnost napuštanja oligarhijske doktrine ekonomskog nacionalizma. Samo izgradnja tržišne ekonomije utjelovljene u institucijama liberalne demokracije koje funkcioniraju nepristrano, jednako za sve, jamči da se privatni dug neće vraćati javnim novcem.
Kontekst za Lex treba tražiti u problematičnim kapacitetima pravosuđa za efikasnu izvedbu predstečajnih i stečajnih postupaka. S druge strane, eventualna primjena Lexa otvara posve nove pravne i političke rizike s ozbiljnim ekonomskim posljedicama. Lex će pružiti koristan okvir ako ne bude iskorišten za politizaciju procesa restrukturiranja, ako ne otvori prostor većim tužbama koje bi država mogla izgubiti i ako ne bude poticaj za aktiviranje javnog novca u procesu restrukturiranja. U suprotnom, posljedice Lexa bit će katastrofalne.
OECD-ova metodologija regulacije tržišta proizvoda (engl. Product Market Regulation, PMR) omogućuje procjenu raširenosti državnih poduzeća u gospodarstvu. Promatra se 31 sektor. Ako […]
Drama u i oko Agrokora otvorila je tri bitna pitanja: (1) koliko je koncern uistinu velik i kako utječe na hrvatsko gospodarstvo; (2) kako je moguće biti u pravnom vakuumu toliko dugo da to potakne donošenje posebnoga zakona po hitnom postupku i (3) jesu li u pravu oni koji pišu o kraju tajkunskog modela privilegiranih poduzetnika? Kriza koncerna je na početku, što ostavlja dovoljno vremena za dublje promišljanje o ovim temama. Prva tema je o stvarnoj veličini i utjecaju. Agrokor jest velik i važan, ali je manji od procjena iznesenih u javnosti na početku krize.
Razmišljate o kupnji premium goriva na crpki ili vožnji luksuznijom verzijom Ubera? Smatrate da je normalno da na vrhuncu potražnje osobe veće platežne moći i želje plaćaju više, dok uz malu potražnju neke skupine uživaju popust? Ne samo da proizvođač i vi ne sudjelujete u mutnoj raboti. Moguće je da nenamjerno doprinosite win-win situaciji u kojoj profit raste jer se na tržište uključuje veći broj kupaca koji inače ne bi imali pristup proizvodu ili usluzi.
Nakon imenovanja Teda Mallocha ambasodorom SAD-a pri EU i nakon njegove usporedbe Europske unije sa SSSR-om, postavlja se pitanje postoje li razlozi zbog kojih se u Trumpovom timu razmišlja o aktivnom razaranju institucija EU. Boje li se oni Europe? S obzirom na merkantilistički mindset, moguće je da u Washingtonu od 20. siječnja 2017. stanuje strah zbog zaostajanja američke produktivnosti i gubitka dominacije dolara u svijetu.
U trećoj godini rasta nakon duge krize Hrvatska može rasti po stopi od 4% do 5% godišnje, ali vjerojatno neće. Glavni politički akteri još uvijek ne razumiju kako je i zašto došlo do oporavka i što je potrebno učiniti da se on ubrza. Kada bi se pokrenuo ozbiljniji program privatizacije i razvoja tržišta kapitala, hrvatska stopa rasta bi uz malo sreće mogla prijeći 5%. Razlika između ostvarenog i mogućeg rasta, premda hipotetička, predstavlja mjeru ekonomskog neuspjeha kada gospodarstvo raste.
