Nakon što je Šonje u tekstu o razlozima neuspjeha kejnezijanske politike u Hrvatskoj ukazao na nedovoljan broj analiza o fiskalnoj politici i uzrocima dubine i trajanja recesije 2009.-2014., Deskar Škrbić je malo osvježio jedan raniji tekst o fiskalnim multiplikatorima
Rasprava o veličini sive ekonomije u Hrvatskoj aktualna je još od 90-ih godina. Rat je značajno doprinio rastu sive ekonomije ali je […]
PDV je posljednjih tjedana ponovo postao aktualna tema u Hrvatskoj. Prvo je premijer Plenković na aktualnom prijepodnevu rekao da će Vlada smanjiti […]
Zašto je Hrvatska uz Grčku i Italiju imala najdulju i najdublju recesiju nakon 2008.? Šonje objašnjava pogreške u fiskalnoj politici koje nisu dovoljno dobro naučene pa prijeti njihovo ponavljanje u nekoj budućoj krizi
Prevelike oscilacije raspoloženja mogu biti pogubne. To je čest slučaj u kulturi koja afirmira normu jednostranog predstavljanja stvari. Inače je veoma teško […]
Bolje upravljanje državnom imovinom na lokalnoj razini ima ogroman potencijal za stvaranje prostora za porezna rasterećenja i/ili poboljšanje kvalitete lokalnih javnih usluga
Eurostat je prošli tjedan objavio podatke o poreznom opterećenju u zemljama Europske unije za 2016. godinu. Prema uobičajenom pokazatelju udjela prihoda od […]
Smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, koje je zabilježeno u 2015. (-0.4pp) i 2016. (-2.5pp) zasigurno je jedna od najboljih ekonomskih vijesti […]
HUP skor fiskalne konsolidacije malo se poboljšao s obzirom na to koliko se govori o uspjesima u smanjenju deficita. Skor je nizak zbog i dalje visokih omjera javnog duga, prihoda i rashoda proračuna. Dubinska analiza karaktera politike proračuna pokazuje da je upitno može li se uopće više govoriti o fiskalnoj konsolidaciji.
Sluti se kraj razdoblja fiskalne prilagodbe 2015.-2017. Trenutno rashodi počinju značajnije rasti, a prostor za uštedu na kamatama koje se plaćaju iz proračuna sve je manji. Hoće li 2018.-2020. biti nalik 2006.-2008.?
