Američka porezna reforma bez plana konsolidacije otvara niz pitanja. Glavna mjera je rezanje poreza na dobit s 35 na 15%. Porezni sustav se administrativno pojednostavljuje, što će smanjiti troškove poduzetnicima i svim Amerikancima. Kako će se zakrpati deficit ostaje pitanje bez odgovora.
Ivica Brkljača upozorava da se o pojedinim porezima ne može raspravljati izvan konteksta previsokog opterećenja građana i gospodarstva porezima, doprinosima i sličnim davanjima. Navodi niz indikatora koji pokazuju da pretjerana opterećenja guše gospodarski rast.
Odgovor Josipu Tici na njegovu tezu da je porez na nekretnine ultimativni tekst razlikovanja političke ljevice i desnice. Tica je samo desnicu povezao s težnjom da u javnom sektoru mora postojati razmjer između onoga što od građana i poduzetnika uzima, spram onoga što radi i daje. Stvari su mnogo složenije i daleko nadilaze pitanje opredijeljenja prema porezu na nekretnine.
Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2018.-2020. Radi se o važnom dokumentu koji postavlja okvire za izradu državnog proračuna za 2018., čiji će se prijedlog naći u Saboru najesen. Zbog toga se u ovom kratkom prikazu zanemaruju 2019. i 2020., a fokus je na 2018. Koje su dobre, a koje loše strane Smjernica?
Rast prinosa obveznica na svjetskim financijskim tržištima nakon pobjede Donalda Trumpa u studenom prošle godine nije zahvatio hrvatske obveznice. Milan Deskar Škrbić analizira razloge ovogodišnje “pobjede” hrvatskih obveznica.
Istražujući sustav javne nabave Tatjana Korceba-Huić pronalazi ogroman skok takozvanih bagatelnih nabava koje su izuzete od uobičajenih transparentnih procedura. S obzirom na poznatu neefikasnost državne potrošnje u Hrvatskoj, postavlja se pitanje moramo li brinuti o tome što se krije iza eksplozije bagatelnih nabava?
Problem veličine javnog duga u Hrvatskoj je relativno zastupljena tema u domaćim medijima u protekle dvije godine. O različitim aspektima duga smo […]
Prije uvođenja eura treba pažljivo odvagnuti mnoge potencijalne koristi i troškove. Učinak na prinose državnih obveznica i kamatne stope tek je jedna od stvari koje treba staviti na vagu. Smanjenje njihova kolebanja pogoduje financijskoj stabilnosti i kroz to može imati pozitivan utjecaj na rast.
Države članice EU za obranu troše 200 milijardi eura ili 1,4% BDP-a, dok SAD troše više od 500 milijardi dolara ili oko […]
Iako nam se ponekad može činiti kako se ništa u hrvatskom gospodarstvu strukturno ne mijenja ili se pak mijenja samo na gore, […]
