Povijest nastanka eura – car, kraljevi i duhovi iz boce
Na Ekonomskom labu je objavljen veći broj tekstova o euru, ali je većina njih bila posvećena trenutačnim zbivanjima i/ili budućnosti europodručja. Ovaj […]
Kategorija: Povijest
Nobelove nagrade za ekonomsku analizu dugog roka Nordhausu i Romeru: kolika je cijena svjetla
U tjednu u kojem je vrhunac vladinih zakonodavnih prijedloga bio Zakon o žičarama, i dok je o bitnim svjetskim temama poput MMF-ove […]
Specijalizirani majmun i ćorava koka: slučaj dodatnog poreza na alkohol i cigarete
Potkraj prošloga tjedna u javnost je pušten probni balon koji najavljuje dodatne namete na alkohol, cigarete i premije obveznog osiguranja od automobilske […]
Javni sektor može bolje: jeftinije i kvalitetnije
Nevjerojatno je da do pred nekoliko godina tereti koje državni sektor nameće privatnom uopće nisu bili tema javnih rasprava u Hrvatskoj. Političari su mogli u miru raditi planove i davati obećanja. Mogli su biti sigurni da, osim par ekonomista koje nitko ne čuje, nitko neće postaviti heretičko pitanje o tome tko će sve to platiti i kakve će biti posljedice. Sada se situacija okreće.
Povratak južnjačkog populizma: Italiju može spasiti samo Italija
Usporedbom Italije i Argentine može se doći do definicije južnjačkog ekonomskog populizma koji osim fiskalne neodgovornosti počiva i na korištenju novca odnosno centralne banke u dnevno-političke svrhe. Italija još nije prešla taj rubikon, no hoće li?
Pripada li Hrvatska periferiji europodručja
Koristeći klaster analizu Deskar Škrbić pokazuje da Hrvatska pripada “periferiji” europodručja zajedno s Irskom, Italijom, Ciprom, Španjolskom i Portugalom (Grčka je poseban slučaj). Pokazuje i da primjer Slovenije ukazuje na mogućnost “seljenja” iz periferije u jezgru
U nedostatku hrabrosti kompromis je bolji od vožnje u krivom smjeru
Kako priča o povratku jednog emigranta otkriva dihotomiju današnje Hrvatske – njenu neponovljivu sposobnost da privlači i odbija, njen kapacitet za dobre i loše i poteze i za političku vožnju po sredini koju je aktualni premijer doveo do savršenstva i spoznaje da su i kompromisi u nedostatku hrabrosti bolji od vožnje u krivom smjeru
Ptice i demokracije umiru pjevajući
U nastavku rasprave o Runcimanovim knjigama o kraju demokracije, Polšek raspreda o tezi da demokracije opstaju jer su stare, ljudi su ostarjeli. Sudbinska, apokaliptična pitanja u takvim se uvjetima pretvaraju u tehnička, inženjerska, a plemena, razdori i kanibalizam sele u virtualni svijet društvenih mreža. No demokracija prestaje kad se inženjerska pitanja uzmu zdravo za gotovo i pretvore u ideološki cirkus
Zamka demokratske samouvjerenosti
U sklopu naše duge storije o tome je li ovo (puno) bolji ili (puno) lošiji svijet, rasprava o sudbini demokracije zauzima posebno mjesto. Demokracije su sklone opuštanju i samozadovoljstvu jer pobjeđuju totalitarizme. Može li to voditi njihovoj propasti? Darko Polšek u dva dijela (ovo je prvi) komentira dvije Runcimanove knjige o kraju demokracije
Budućnost eura: prihvaća li se ipak to napušteno siroče
Kotarski u raspravi o Sandbuovoj knjizi pokazuje da optužbe na račun eura zapravo imaju svrhu odvraćanja pažnje šire javnosti od katastrofalnih pogrešaka nacionalnih političkih i ekonomskih elita – to su pogreške koje su se mogle izbjeći.