Ekonomski analitičar, vlasnik i direktor Arhivanalitike i urednik Ekonomskog laba s dugogodišnjim iskustvom u područjima makroekonomske i financijske analize, ulaganja i poslovnog savjetovanja.
Povišena ukupna inflacija u proteklih nekoliko mjeseci bila je u potpunosti vođena cijenama energenata. U našim Inflacijskim monitorima (pa tako i u zadnjem za rujan) isticali smo neobično odudaranje trenda cijena hrane od cijena energenata. Cijene hrane ne samo da su nestale iz doprinosa ukupnoj inflaciji, već su zabilježile i blagi pad iako su cijene energenata snažno rasle od ožujka. Takvo kretanje bilo je logično s obzirom na opću stabilnost svjetskih cijena hrane. Od druge polovice prošle do kolovoza ove godine FAO-ov indeks ukupnih svjetskih cijena hrane kretao se u relativno uskom rasponu između blagih minusa i 3% (godišnja razina – prema istom mjesecu prošle godine) ignorirajući događaje oko Irana. U srednjoj i jugoistočnoj Europi u kolovozu je čak šest zemalja uz Hrvatsku imalo nižu razinu cijena procesirane hrane u usporedbi s kolovozom 2025. (Njemačka, Slovenija, Srbija, Češka, Slovačka i Mađarska). Usporedivi indeks maloprodajnih cijena za rujan još nije objavljen, no ako je suditi prema agregatnom indeksu hrane, pića i duhana čiju preliminarnu procjenu imamo od petka, takvo stanje na tržištu produžilo se i kroz rujan.
Međutim, rujan je donio početak cjenovnog zaokreta na svjetskom tržištu. FAO-ov ukupan indeks cijena hrane poskočio je na 5,8% u odnosu na rujan 2025. Na donjoj slici vidimo slične brzine rasta u prvom dijelu prošle godine. Naizgled, 5,8% nije neka neobična stopa rasta na godišnjoj razini. Međutim, ono što jest neobično je velika razlika u tempu cijena različitih vrsta hrane. Na slici pratimo cijene mesa (koje su na razini rujna prošle godine) i mliječnih proizvoda (i dalje daleko ispod rujna 2025.), a na drugoj donjoj slici vidimo tri vrste cijena koje su se približile godišnjoj stopi rasta od visokih 20%. To su cijene koje pokreću ukupan svjetski indeks cijena hrane: biljna ulja već dulje vrijeme bilježe visoku stopu rasta, no ono što je novo – i stvara vidljivi skok u vis – cijene su šećera i žitarica.
Svjetske cijene hrane ubrzavaju, meso i mlijeko ne prate
Žitarice i šećer naglo okreću u rast, ulja ostaju visoko
Veoma je teško reći hoće li se, kada i koliko ove promjene preliti na maloprodajne cijene. Pogled na noviju povijest inflacije na sljedećoj slici pokazuje nestabilne vremenske pomake od promjena svjetskih do promjena lokalnih maloprodajnih cijena. Pomaci se mogu razvući i do godinu i po dana.
Svjetske cijene hrane rastu, potrošačke još padaju – prijenos dolazi s pomakom
Kada su pomaci u cjenovnim prijenosima tako dugi, tada više nije moguće reći mijenjaju li se maloprodajne cijene zbog davnog inicijalnog paljenja svjetskog tržišta, ili su u međuvremenu nastupale neke nove okolnosti koje su gurale cijene prema gore. Drugim riječima, bez dublje analize nije moguće reći radi li se uistinu o tako dugim pomacima ili je riječ o slučajnostima. Doduše, u inflacijskom ciklusu 2021.-2022. evidentno je da su se svjetske cijene “upalile” prve nakon post-pandemijskog otvaranja i pucanja lanaca nabave. No pravo ulje na vatru dodali su kasniji događaji – učinci početka rata u Ukrajini koji je posebno snažno utjecao na ulja i žitarice koje Ukrajina i Rusija izvoze, a zatim i snažan rast potražnje (plaća) koja je počela loviti i prestizati probuđenu inflaciju. Sada, međutim, takvih dodatnih šokova i spirala nema, pa (zasad) možemo s visokim stupnjem sigurnosti konstatirati kako gledamo u početak tek blagog pokreta cijena.
Ako je suditi prema FAO-ovom komentaru kretanja u rujnu, ključni faktori bili su: (1) suša u Sjevernoj Americi neposredno prije jesenske sjetve, (2) zaoštreni logistički problemi za izvoz brodovima preko Crnog Mora, (3) zabrinutost trgovaca za izvoz energenata i gnojiva iz zemalja Zaljeva zbog novog zaoštravanja između SAD-a i Irana. Što se ulja tiče možemo biti mirni jer je tržište suncokretovog ulja stabilno – stres je na tržištu palminoga ulja, koje se kod nas ne troši. (4) Klimatski uvjeti (El Nino) i suše povećali su zabrinutost za buduće prinose u proizvodnji šećera u Europi, što se odmah ugradilo u cijene.
Prema tome, radi se o vrlo različitim čimbenicima koji djeluju na različitim tržištima, iz čega još uvijek nije moguće izvući zajednički nazivnik za zaključak o postojanju horizontalnog pritiska na veći dio cijena što bismo mogli povezati s ovogodišnjim šokom cijena energenata. Štoviše, za sam kraj, možemo dodati i malu dozu optimizma – razvoj cijena na tržištu svima omiljenih sirovina kave ide u suprotnom pravcu. Kava je u rujnu osjetno pojeftinila – arabika i robusta 7-9%, što je ove cijene spustilo oko 20% ispod razina iz rujna prošle godine – jer Brazil bere rekordni urod. Ovo su jedna od rijetkih tržišta s i dalje prisutnim viškovima ponude, a nervozu stvaraju jedino klimatski uvjeti – neizvjesni učinci El Nina.
