Nedjeljni makroekonomski pregled (br. 53)

U ovotjednom pregledu o četiri teme:

1. Stanje na hrvatskom tržištu rada
2. Cijena nafte opet na 100 dolara
3. ECB napravio stanku, no rujansko povećanje kamatnih stopa ostaje vrlo izgledno
4. Hrvatski investicijski račun

Stanje na hrvatskom tržištu rada

Prema najnovijim podacima DZS-a, prosječna plaća u Hrvatskoj za svibanj (isplate u lipnju) iznosila je 1.552 eura te je u odnosu na isti mjesec prethodne godine bila nominalno viša za 7,0%, a realno za 1,7%. Medijalna neto plaća iznosila je 1.324 eura (+7,1% Y/y). Ponovimo kako se u spomenute iznose prosječne i medijalne plaće ne ubrajaju isplaćeni neoporezivi primici; u svibnju je prosječni neoporezivi primitak po broju zaposlenih iznosio 121 euro, pa možemo reći kako su za otprilike taj iznos neto plaće efektivno veće.

Broj nezaposlenih i stopa nezaposlenosti nastavljaju padati. U lipnju je stopa nezaposlenosti iznosila rekordno niskih 3,3%, dok je broj nezaposlenih po prvi put pao ispod 60 tisuća. Na Slici 1, na kojoj je prikazano kretanje broja nezaposlenih po mjesecima za zadnjih pet godina, vidimo kako se situacija u tom pogledu kontinuirano poboljšava. Sezonski gledano, najviše nezaposlenih ima početkom godine, a najmanje sredinom godine odnosno neposredno prije početka glavnog dijela turističke sezone.

Slika 1

Kretanje broja zaposlenih zrcalna je slika, premda ne posve simetrična. Broj zaposlenih u pravilu je najviši u srpnju, a najniži u siječnju ili veljači. No najzanimljivije na Slici 2 je što ove godine ne bilježimo gotovo nikakav rast (ili je on vrlo mali) u odnosu na prethodnu godinu. To je najvažnije obilježje tržišta rada u dosadašnjem dijelu 2026.

Slika 2

Na gornjoj slici uspoređujemo privremene s privremenim podacima, a ne privremene s konačnima kako to (pogrešno) radi DZS. Naime, DZS izvještava kako je „za razdoblje od siječnja do lipnja 2026. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine broj ukupno zaposlenih pao za 1,4%“, odnosno da je u lipnju 1,5% manje zaposlenih u odnosu na lanjski lipanj. Da je to istina, to bi značilo da ove godine imamo pad broja zaposlenih za oko 25 tisuća ljudi – i vrlo izgledno da smo u recesiji. Srećom, tome nije tako.

No ostaje činjenica da je u lipnju ove godine bilo samo oko 0,3% više zaposlenih nego u lanjskom lipnju. To je, kao što rekoh, nova okolnost koja nam vjerojatno sugerira da se približavamo maksimalnoj zaposlenosti u ovom ciklusu rasta.

Cijena nafte opet na 100 dolara

Nakon što je početkom srpnja pala na približno 70 dolara po barelu, cijena sirove nafte Brent u svega nekoliko tjedana ponovno je snažno porasla. U četvrtak je probila granicu od 100 dolara, dok je tjedan zaključila na oko 98,3 dolara po barelu. Time je od nedavnog minimuma poskupjela gotovo 40 posto, što pokazuje koliko je tržište osjetljivo na svaku novu eskalaciju geopolitičkih napetosti.

Prethodni pad cijene temeljio se na procjeni da neće doći do dugotrajnog prekida opskrbe. Proizvodnja u SAD-u ostala je visoka, dio nafte pušten je iz strateških rezervi, a promet alternativnim izvoznim pravcima djelomično je nadomjestio probleme u Hormuškom tjesnacu. Međutim, situacija se promijenila nakon novih napada i ponovnog usporavanja pomorskog prometa.

Slika 3

Glavni okidač za skok iznad 100 dolara bili su napadi jemenskih Huta na dva saudijska tankera u Crvenom moru. Time je ugrožen i Bab el-Mandeb, pravac kojim je Saudijska Arabija pokušavala zaobići blokirani Hormuški tjesnac. Ta dva morska prolaza zajedno prenose količinu koja odgovara približno četvrtini svjetske opskrbe naftom. Tržište sada više ne strahuje samo od fizičkog manjka nafte, nego i od skupljeg i sporijeg transporta. Zaobilaženje kriznih područja znači dulje plovidbene rute, veće troškove goriva i osiguranja te kašnjenja u isporukama.

Tržište nafte tako se ponovno nalazi u izrazito nestabilnoj fazi. Svaka vjerodostojna najava primirja može cijenu vrlo brzo vratiti prema nižim razinama, dok daljnje zatvaranje Hormuza i Bab el-Mandeba otvara prostor za novi skok prema 120 dolara ili više. Drugim riječima, smjer cijene nafte trenutačno će više određivati razvoj sukoba i sigurnost pomorskih pravaca nego uobičajeni odnos globalne ponude i potražnje.

ECB napravio stanku, no rujansko povećanje kamatnih stopa ostaje izgledno

Upravno vijeće Europske središnje banke u četvrtak je jednoglasno odlučilo napraviti stanku nakon lipanjskog povećanja kamatnih stopa. Depozitna stopa ostala je na 2,25 posto, stopa na glavne operacije refinanciranja na 2,40 posto, a stopa na mogućnost posudbe na kraju dana na 2,65 posto. Nije bilo promjena ni u programima kupnje vrijednosnih papira: portfelji APP-a i PEPP-a i dalje se postupno smanjuju jer ECB više ne reinvestira glavnicu dospjelih obveznica.

Christine Lagarde naglasila je da je odluka bila jednoglasna, premda se nekoliko članova pitalo treba li kamatne stope povećati već sada. Ipak, prije daljnjeg zaoštravanja u ECB-u žele vidjeti dvije nove objave o inflaciji (za srpanj i kolovoz), podatke o kretanju BDP-a u drugom tromjesečju, plaćama, očekivanjima potrošača i PMI pokazateljima. Najvažnija poruka bila je da se u ECB-u ne obvezuju unaprijed na određenu putanju kamatnih stopa jer su rizici za rast inflacije ponovno izraženi, dok je gospodarski rast slab.

Većina analitičara procjenjuje da bi ECB u rujnu mogao ponovno povećati kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, osobito ako novi podaci potvrde da se inflacijski pritisci šire iz energetskog sektora na ostatak gospodarstva. Ključno će pritom biti kretanje temeljne inflacije, cijena usluga i plaća, jer bi upravo njihov snažniji rast upućivao na to da energetski šok nije samo privremen. S druge strane, slab gospodarski rast ograničava prostor za agresivnije zaoštravanje monetarne politike, pa će u ECB-u morati balansirati između rizika ponovnog ubrzavanja inflacije i mogućnosti dodatnog usporavanja gospodarstva.

Hrvatski investicijski račun (HIR)

Hrvatski građani uskoro bi mogli dobiti jedan zanimljiv instrument – investicijski račun koji bi im omogućio ulaganje u dionice, obveznice, ETF-ove i investicijske fondove bez plaćanja poreza na ostvarene prinose. Naime, Ministarstvo financija uputilo je u javno savjetovanje prijedlog zakona o hrvatskom investicijskom računu, skraćeno HIR, čija bi primjena mogla početi početkom 2027. godine.

HIR je porezno povlašteni račun unutar kojeg bi građani sami birali ulaganja. Mogao bi se otvoriti kod banke, investicijskog društva ili društva za upravljanje fondovima koje ispuni propisane uvjete i bude uvršteno na popis ovlaštenih posrednika Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Svaki građanin mogao bi imati samo jedan takav račun, a roditelji bi ga mogli otvoriti i za maloljetnu djecu.

Najvažnija pogodnost jest potpuno oslobođenje od hrvatskog poreza na kapitalnu dobit, poreza na dividende i kamate ostvarene unutar računa. Osnovni cjeloživotni limit uplata iznosio bi 200 tisuća eura, a ako ulagač tijekom prvih pet godina ne bi povlačio novac, limit bi se povećao na 250 tisuća eura. Pritom se ograničenje odnosi samo na ukupne uplate, a ne na vrijednost računa. To znači da bi račun, zahvaljujući prinosima, mogao vrijediti znatno više od propisanog limita.

Ne bi se oporezivala ni isplata novca s računa, pod uvjetom da su poštovana propisana pravila. Primjerice, ako građanin tijekom godina uplati 100 tisuća eura, a vrijednost ulaganja poraste na 180 tisuća eura, cijeli bi iznos mogao povući bez plaćanja hrvatskog poreza. Povlačenje novca ipak ne bi ponovno oslobodilo već iskorišten prostor za uplatu.

Uvjeti ulaganja pritom su postavljeni prilično fleksibilno: najmanje 20 posto portfelja moralo bi biti usmjereno prema ulaganjima u Hrvatskoj, dok bi kod portfelja vrjednijih od 20 tisuća eura ulaganje u vrijednosne papire jednog izdavatelja bilo ograničeno na najviše 50 posto ukupne imovine. U dopuštena ulaganja ulazili bi financijski instrumenti s tržišta Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i država OECD-a, dok kriptovalute, fizičko zlato i nekretnine ne bi bili obuhvaćene.

Očito je da u Ministarstvu financija žele motivirati hrvatske građane da umjesto u nekretnine ili u bankovnu štednju više ulažu na tržište kapitala. U prezentaciji prilikom predstavljanja Nacrta zakona, na dva su slajda pokazali neke hipotetičke primjere kako bi to funkcioniralo u praksi.

Slika 4Izvor: prezentacija Ministarstva financija

Slika 5Izvor: prezentacija Ministarstva financija

Iako je hrvatski porezni sustav već povoljan za dugoročne ulagače (jer se porez na kapitalnu dobit ne plaća nakon dvije godine držanja nekog instrumenta) HIR bi najveću korist donio aktivnijim ulagačima te vlasnicima dividendnih dionica i distribuirajućih ETF-ova. No svejedno valja pozdraviti sve prijedloge koji idu u smjeru povećanja financijske pismenosti i snažnijeg uključivanja građana na tržište kapitala.

Inicijalni prijedlog ima još prostora da se doradi (poboljša) u predstojećoj proceduri. Primjerice, možda bi bolje bilo uvesti neki godišnji limit uplata (10 do 15 tisuća eura) umjesto isključivo cjeloživotnog limita, ili neku kombinaciju početnog maksimalnog uloga koji bi se uz to svake godine povećao za neki iznos (npr. 200 tisuća eura plus 5 tisuća eura svake godine). Naime, fiksni cjeloživotni limit ne čini se optimalnim rješenjem.

Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o hrvatskom investicijskom računu traje do 23. kolovoza 2026. To je prilika da se čuju i uvaže još neki prijedlozi koji bi HIR učinili još boljim i poticajnijim instrumentom.

_____________________

Ako ste propustili, prošli tjedan na Ekonomskom labu:

1. Rad, kapital, rasprava, metoda: odgovor na odgovor Viktora Viljevca (Velimir Šonje)
2. Gdje se sakrila kriza na tržištu nafte (Mario Gatara)
3. Teksas mijenja poslovnu kartu SAD-a: zašto korporativna sjedišta sele u Teksas (Daniel Hinšt)