Rastakanje socijalne države ili države blagostanja bila je, i još uvijek je, često korištena fraza. Međutim, podaci ne daju uporišta za nju. Udjel svih izdataka za socijalne transfere u BDP-u kontinuirano raste. Brkljača stoga sumnja da je teza o rastakanju države blagostanja samo poslužila interesnim skupinama da iza nje sakriju svoje uske interese
Funkcija fiskalne reakcije otkriva zlatni standard fiskalne politike – njen optimum. Usporedbom stvarnog deficita proračuna i deficita iz funkcije fiskalne reakcije može se točno vidjeti narav fiskalne politike. Deskar Škrbić pokazuje da je ona u novijoj prošlosti u Hrvatskoj uglavnom bila na krivoj nozi i nije služila stabilizaciji nego produbljivanju poslovnih ciklusa
Brkljača je istražio realne opcije za rasterećenje rada u nastavku porezne reforme i pronašao ih i u porezu na dohodak i doprinosima i novom načinu obračuna olakšica za uzdržavane članove obitelji.
U drugom tekstu o ulozi države u gospodarstvu, osmom u seriji Povratak osnovama, Bićanić i Deskar Škrbić raspravljaju o uvijek aktualnoj temi veličine i obuhvata državnog sektora
U razdoblju kada o fiskusu zbog boljeg punjenja proračuna dolaze samo dobre vijesti, postavlja se pitanje koliki je fiskalni prostor; koliko zemlja ima manevarskog prostora za vođenje pametne fiskalne politike u cilju ublažavanja recesije ako zbog nekog razloga udari nova kriza?
U drugom nastavku rasprave o stranačkoj zarobljenosti hrvatske države Kotarski nudi niz iznenađujućih pokazatelja o tome kako stranačka uzurpacija državnih institucija uzrokuje relativno nazadovanje: od pokazatelja o negativnoj vezi između državnih izdataka za administraciju i kvalitete institucija, do pokazatelja da je sve manji udjel u biračkom tijelu neophodan za pobjedu na izborima, što povećava opasnost kanaliziranja javnih izdataka prema užim interesnim skupinama povezanima s izbornim pobjednicima.
Ivica Brkljača objašnjava zašto je visoka progresivnost oporezivanja plaća i dalje problem u Hrvatskoj. Upozorava da se u zadnje vrijeme sve češće čuje da smanjenje progresivnosti oporezivanja više nema smisla. Podsjeća da je vrijeme pokazalo kako su kritičari ranijih reformi, koje su nazivali “superhik reformama”, bili u krivu.
Nakon što je Šonje u tekstu o razlozima neuspjeha kejnezijanske politike u Hrvatskoj ukazao na nedovoljan broj analiza o fiskalnoj politici i uzrocima dubine i trajanja recesije 2009.-2014., Deskar Škrbić je malo osvježio jedan raniji tekst o fiskalnim multiplikatorima
PDV je posljednjih tjedana ponovo postao aktualna tema u Hrvatskoj. Prvo je premijer Plenković na aktualnom prijepodnevu rekao da će Vlada smanjiti […]
Zašto je Hrvatska uz Grčku i Italiju imala najdulju i najdublju recesiju nakon 2008.? Šonje objašnjava pogreške u fiskalnoj politici koje nisu dovoljno dobro naučene pa prijeti njihovo ponavljanje u nekoj budućoj krizi
