Agrokor je malo stresao devizno tržište, ali tečaj ipak ide prema očekivanjima

Objavljeno

Ad
Ad

Početkom godine pojavili su se komentari da je jačanje kune bilo iznenadno. Izvoznici su reaktivirali staru ideju o programiranoj deprecijaciji po stopi od 2% godišnje, ne bi li se obranili od gubitaka zbog jačanja kune. Međutim, kretanje cijene eura u kunama nije odstupalo od obrasca koji se profilirao u zadnje dvije godine. Sav godišnji pritisak u smjeru aprecijacije materijalizira se u prva četiri mjeseca. To je predvidivo. U ostatku godine nastavljaju se kolebanja oko vodoravne crte, ali od svibnja nadalje nema velikih promjena u pravcu aprecijacije ili deprecijacije. Tako je do zadnjeg tromjesečja svake godine, kada kuna u pravilu malo oslabi. Ova godina za sada naizgled ne odstupa od tog obrasca.

HRK za EUR 2015.-2017.

Ipak, razlika je što su četvrti mjeseci 2015. i 2016. donijeli za naše uvjete jake aprecijacije (0,7% 2015. i 0,6% 2016.). Nasuprot tome, ovogodišnji travanj je u prvih jedanaest dana donio blagi pritisak u smjeru slabljenja kune. Naravno, razlog leži u psihozi oko Agrokora.

Nakon što je srednji tečaj 7. travnja dotaknuo 7,46 kuna za euro, stanje se vraća u normalu i srednji tečaj za danas iznosi 7,435. Dolazi kasni Uskrs, blizu je turistička sezona, robni izvoz izgleda vrlo dobro. Sigurno će biti još spoticanja i psihoze oko Agrokora, no fundamentalni razlozi trebali bi zadržati generalni obrazac kretanja tečaja nepromijenjenim u odnosu na protekle dvije godine, barem u dogledna četiri mjeseca.

Ako se pojave jači pritisci u smjeru jačanja kune (može se procijeniti da će nervoza rasti ispod 7,4), HNB će vjerojatno rado intervenirati i pokupiti višak ponude deviza kako bi akumulirala devize zlu ne trebalo, ako nešto u ostatku godine pođe po krivu s Agrokorom. Tako i s gornje strane postoji ne tako dalek psihološki prag, jer bi u uvjetima Agrokor-stresa svaka nepotrebno jaka varijacija tečaja imala multiplikativne psihološke učinke, što će HNB sigurno htjeti izbjeći.