Agrokor je malo stresao devizno tržište, ali tečaj ipak ide prema očekivanjima

Objavljeno

Početkom godine pojavili su se komentari da je jačanje kune bilo iznenadno. Izvoznici su reaktivirali staru ideju o programiranoj deprecijaciji po stopi od 2% godišnje, ne bi li se obranili od gubitaka zbog jačanja kune. Međutim, kretanje cijene eura u kunama nije odstupalo od obrasca koji se profilirao u zadnje dvije godine. Sav godišnji pritisak u smjeru aprecijacije materijalizira se u prva četiri mjeseca. To je predvidivo. U ostatku godine nastavljaju se kolebanja oko vodoravne crte, ali od svibnja nadalje nema velikih promjena u pravcu aprecijacije ili deprecijacije. Tako je do zadnjeg tromjesečja svake godine, kada kuna u pravilu malo oslabi. Ova godina za sada naizgled ne odstupa od tog obrasca.

HRK za EUR 2015.-2017.

Ipak, razlika je što su četvrti mjeseci 2015. i 2016. donijeli za naše uvjete jake aprecijacije (0,7% 2015. i 0,6% 2016.). Nasuprot tome, ovogodišnji travanj je u prvih jedanaest dana donio blagi pritisak u smjeru slabljenja kune. Naravno, razlog leži u psihozi oko Agrokora.

Nakon što je srednji tečaj 7. travnja dotaknuo 7,46 kuna za euro, stanje se vraća u normalu i srednji tečaj za danas iznosi 7,435. Dolazi kasni Uskrs, blizu je turistička sezona, robni izvoz izgleda vrlo dobro. Sigurno će biti još spoticanja i psihoze oko Agrokora, no fundamentalni razlozi trebali bi zadržati generalni obrazac kretanja tečaja nepromijenjenim u odnosu na protekle dvije godine, barem u dogledna četiri mjeseca.

Ako se pojave jači pritisci u smjeru jačanja kune (može se procijeniti da će nervoza rasti ispod 7,4), HNB će vjerojatno rado intervenirati i pokupiti višak ponude deviza kako bi akumulirala devize zlu ne trebalo, ako nešto u ostatku godine pođe po krivu s Agrokorom. Tako i s gornje strane postoji ne tako dalek psihološki prag, jer bi u uvjetima Agrokor-stresa svaka nepotrebno jaka varijacija tečaja imala multiplikativne psihološke učinke, što će HNB sigurno htjeti izbjeći.