Ekonomska božićna bajka: samo o lijepim stvarima

Objavljeno

Kako izgleda tekst – ekonomska božićna bajka – u kojem se piše samo o lijepim stvarima?

Ad

Sretan Božić, vama i vašim obiteljima!

Europu mnogo toga ujedinjuje. Ako pogledamo što se na jedinstvenom EU tržištu u ove blagdanske dane najviše troši, te odakle te stvari dolaze, shvatit ćemo koliki je stupanj povezanosti na našem malom kontinentu.

Čak 76% božićnih drvaca dolazi iz jedne male europske zemlje – Danske. Da mali nisu posve bez šanse, svjedoči i podatak da 31% sportske odjeće dolazi iz Češke, a isto tako 31% klizaljki iz Švedske. Nizozemsku bi se teško moglo označiti pojmom «malo» (tamo živi više od 17 milijuna ljudi), ipak, ta zemlja je manja od velikih, pa vrijedi zabilježiti da čak 18% plišanih medvjedića kupljenih u EU dolazi iz kolijevke financijskog i trgovačkog kapitalizma.

Izvor: Eurostat (kliknite za link)

Dalje caruju veliki, ali je i kod njih je očita specijalizacija. Zašto nas ne čudi da su Francuzi specijalisti za iće i piće, s udjelom u vinima od 35% i u puricama od čak 45%? Poljaci ih prate s udjelom u ukrasnim svijećnjacima (37%), zatim slijede europski inženjeri Nijemci s – treba li to čuditi – 28% udjela u prodanim električnim vlakovima, a Talijani dobro stoje s 25% udjela u skijaškoj opremi.

Hrvatske nema na listi, ali ne treba biti tužan zbog toga. Na slici nema ni Španjolaca, Portugalaca, Belgijanaca, Finaca, Austrijanaca, Mađara, Slovaka i ostalih, a to, priznat ćete, nije tako loše društvo. Veličina je važna. Pozitivno božićno ozračje stoga ćemo zadržati podsjećanjem na nekoliko lijepih statistika i događaja koji našu zemlju prikazuju u malo drugačijem svjetlu od onog kako se najčešće prikazuje.

  1. Hrvatska je jedna od najsigurnijih država u EU. S Brexitom će se statistika jako popraviti jer izlaze najveći nasilnici. U statistiku možemo malo sumnjati, jer moguće je da u nekim zemljama ljudi ne prijavljuju fizičke napade (Rumunji su 700 puta manje nasilni od Engleza?!). Ali, ne treba kvariti blagdansko ozračje suvišnim metodološkim pitanjima.

*Podatak za 2015. za Belgiju i Mađarsku
Izvor: Eurostat

  1. Samo 25% populacije u Hrvatskoj nema materijalna sredstva za zamjenu dotrajalog pokućstva. Ako vam se čini puno, uočite da to znači očekivani zaostatak za Njemačkom i skandinavskim zemljama, ali je u rangu Irske, Francuske, Velike Britanije i Slovenije, vidno bolje od drugih nekad socijalističkih zemalja. Šveđani su prvaci Europe, a Bugari s omjerom zaostaju oko 20 puta za Švedskom.

Izvor: Eurostat

  1. Gornji podaci su za 2015., a od tada su plaće jako rasle (ne sve, naravno; kad ekonomist kaže «rastu plaće», misli na prosjek). Prosječna neto plaća za rujan 2015. iznosila je 5,545 kuna, a za rujan 2018. 6,195 kuna ili oko 12% više. Znači da je godišnje u prosjeku rasla oko 3,8%. Jasno da je inflacija «pojela» dio rasta plaća, no to znamo izračunati: uz prosječnu godišnju inflaciju od listopada 2015. (jer plaće za rujan se isplaćuju u listopadu) do listopada 2018., koja prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena iznosi 2,8% ili 0,9% na godinu, realne plaće rastu godišnjim tempom od gotovo 3%. Slika pokazuje dulje razdoblje da se podsjetimo stagnacije i pada od 2009. do 2014. To je onaj period krize u kojem se država uspješno oduprla značajnijem smanjenju svoje potrošnje, pa su podizali poreze. Možda smo nešto tada naučili ili smo već zaboravili? Uočite da su realne plaće daleko iznad pred-krizne razine, dok BDP tek stiže na taj plato.

Izvor: HNB, vlastiti izračuni

  1. S obzirom na rast (prosječnih) plaća, ne čudi da realan promet u trgovini na malo bilježi neprekidan rast od listopada 2014. (u odnosu na isti mjesec prethodne godine), što će uskoro biti 50 mjeseci zaredom. Ni drugih lijepih statistika ne nedostaje. Turistički senzori koji su opsjednuti strancima zaboravili su registrirati da ove godine brže rastu posjete i noćenja domaćih turista, u listopadu ih je bilo 15% više prema dolascima i 13% prema noćenjima nego u listopadu prošle godine. U listopadu ove godine izdano je građevinskih dozvola za zgrade, koje brojčano premašuju one izdane u listopadu prošle godine za 18,5%, a isti je indeks kod stanova iznosio 12,9% a kod ostalih građevina 36,5%. U hrvatskim zračnim lukama promet putnika je u prvih deset mjeseci ove godine povećan za 10,5%, a promet tereta 28,7%, i tako dalje.
  2. Mlada generacija predavača i profesora ide naprijed, a studenti to prepoznaju. Na Macrohubu je objavljeno da su Tomislav Globan (inače i naš autor na Labu) i Lucija Rogić – Dumančić ocjenama studenata izabrani za najbolje nastavnike Ekonomskog fakulteta u Zagrebu! Čestitke Luciji i Tomislavu i svako dobro svima!