Potrošnja u doba korone

Objavljeno

Ad
Ad

Hrvatska je zagazila u najdublju gospodarsku recesiju još od Domovinskog rata. U to nema sumnje, unatoč tome što će službeni podaci o kretanju BDP-a prispjeti tek kasnije – a jedino je za nadati se (zapravo je čak i izgledno) da će ta recesija biti kratkotrajna. Oporavak, u smislu dostizanja pret-koronskih razina, neće nužno biti strelovit, no sama kontrakcija gospodarskih aktivnosti ne bi trebala trajati dulje od nekoliko (dva do četiri) tromjesečja.

Pad BDP-a u drugom tromjesečju zasigurno je bio dvoznamenkast u usporedbi s istim razdobljem lani, a pitanje je samo je li pad bio bliži brojci od 10 ili onoj od 20 posto. To nam, naime, sugeriraju podaci o padu izvoza roba i usluga, no još više oni o padu osobne potrošnje, inače najvažnijoj sastavnici BDP-a.

Od izbijanja korona-krize, Porezna uprava vrlo ažurno i na redovnoj osnovi objavljuje podatke iz sustava fiskalizacije. Tako su u ponedjeljak objavljeni najnoviji podaci iz kojih je vidljivo kako je u razdoblju od 24.02.2020. (prvi potvrđeni slučaj korone u Hrvatskoj bio je 25.02.) do 19.07.2020. došlo do smanjenja ukupnog broja računa od 29,5% te smanjenja iznosa računa od 19,3% u odnosu na isto usporedivo razdoblje prošle godine. Promatrano u apsolutnim iznosima, iznos fiskaliziranih računa u navedenom razdoblju iznosio je 63,6 milijardi kuna odnosno došlo je do pada od preko 15 milijardi kuna!

Promatrano po djelatnostima, u djelatnosti trgovine (NKD oznaka – G) pad je bio manji te je došlo do smanjenja broja računa od 23% i smanjenje iznosa računa od 10,8%, dok je u djelatnosti pružanja smještaja te pripremi i usluživanju hrane (NKD oznaka – I) vidljivo smanjenje broja računa od 48,4% i iznosa računa od 56,7%. To su vrlo veliki padovi koji će se itekako osjetiti na padu BDP-a, a još više na prihodima državnog proračuna.

Tablica 1. Podaci iz sustava fiskalizacije (24.02.2020. – 19.07.2020.)

Izvor: Porezna uprava

Ipak, situacija je u travnju ili recimo početkom svibnja izgledala još i gore pa je tako u razdoblju od 24.02.-10.05.2020., promatrano za sve djelatnosti, došlo do smanjenja broja računa od 38% i smanjenje iznosa računa od 23% u odnosu na isto usporedivo razdoblje lani; u djelatnosti trgovine došlo je do smanjenja broja računa od 29% i smanjenja iznosa računa od 16%, a u djelatnosti pružanja smještaja te pripremi i usluživanju hrane zabilježeno je smanjenje broja računa od 69% i iznosa računa od 73%.

Tablica 2. Podaci iz sustava fiskalizacije (24.02.2020. – 10.05.2020.)

Izvor: Porezna uprava

Pad prometa u tim travanjskim tjednima bio je naročito izražen, što i ne čudi jer se provodila politika lockdown-a. Posebno je brutalno bilo u djelatnosti I (smještaj i ugostiteljstvo) gdje se fiskalizirani iznos računa kretao na svega 7-8 posto prošlogodišnjeg (vidi npr. ovdje,ovdjeili ovdje).

Danas je, očigledno, stanje osjetno bolje. U tablici 3 možemo vidjeti kako minusi postaju sve manji: u prošlom je tjednu ukupni pad prometa bio 18% u odnosu na isto razdoblje lani, pad prometa u djelatnosti trgovine bio je jednoznamenkast (-9%), a promet u djelatnosti pružanja smještaja te pripremi i usluživanju hrane dosegnuo je 61% prošlogodišnjeg.

Tablica 3. Podaci iz sustava fiskalizacije (13.07.2020. – 19.07.2020.)

Izvor: Porezna uprava

Slični su rezultati bili i u prva 2 tjedna srpnja (vidi ovdjei ovdje), a trend rasta prometa najvidljiviji je u upravo u djelatnosti I (smještaj i ugostiteljstvo) te je sada na spomenutih 60-ak posto prošlogodišnjih.

To je u skladu s ranije napisanim tekstom (prognozom) na Labu kako ovogodišnja turistička sezona u Hrvatskoj neće biti tako katastrofalna kako se očekuje. Neki još uvijek ne vjeruju u podatke e-Visitora koji pokazuju da je broj noćenja u dosadašnjem dijelu srpnja na 55 posto prošlogodišnjih, stoga se to pokušava objasniti time kako je ove godine navodno svaki gost u Hrvatskoj prijavljen, a prije nije bio (Gostiju nigdje, a na papiru imamo 55 posto lanjskog prometa. Kako to? Covid-19 razotkrio – prošlo ljeto trećina turista bila je ‘na crno‘). Na stranu što je to priča koja se svake godine iznova ponavlja pa se porast dolazaka i noćenja turista uvijek iznova pripisuje izlasku iznajmljivača iz sive zone, a ne stvarnom tj. rekordnom potražnjom za hrvatskim turizmom koja se događa posljednjih godina – no vidimo kako je i po fiskaliziranim računima promet na početku glavne sezone dosegao 60 posto prošlogodišnjeg.

To dodatno potvrđuju i podaci HAC-a i ARZ-a: tijekom proteklog vikenda na svim autocestama koje su u ovlasti Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb zabilježen je promet od gotovo 580 tisuća vozila i naplaćena cestarina u iznosu malo manjem od 31 milijun kuna, što je 30 posto manje vozila i tek trećina manje naplaćene cestarine nego u istom vikendu lani.

Dakle, brojke su neumoljive i konzistentne: i fizički i financijski pokazatelji pokazuju kako umjesto očekivanih 30-ak posto od prošlogodišnjih brojki, vrhunac glavne turističke sezone dočekujemo na dvostruko višim razinama, na 60-ak posto prošlogodišnjih brojki. Da ne bi bilo zabune, to je i dalje veliki pad, no činjenica je da sezona prolazi puno bolje od očekivanja, što potvrđuje tezu o robusnosti hrvatskog turizma.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o kretanju realnog prometa u trgovini na malo, činilo se kako je godina započela sjajno (i realno jest): nakon rasta realnog prometa u siječnju za 6,2% na godišnjoj razini, te rasta od 4,8% u veljači, gospodarstvo je bilo na dobrom putu ostvarenja solidnog ekonomskog rasta u 2020. No, pandemija novog koronavirusa donosi preokret pa tako realni promet od trgovine na malo u ožujku bilježi pad od 7%, da bi u travnju uslijedio najveći pad prometa na godišnjoj razini od kada se ti podaci vode (od 2005.): u travnju je potrošnja pala za 25,5%. Izlazak iz lockdown-a u svibnju donio je manju stopu pada od travanjske, no i dalje je taj pad bio prilično izražen (gotovo 8 posto na godišnjoj razini).

Slika 1.

Izvor: DZS

Sudeći prema ranije iznesenim podacima Porezne uprave, realni pad prometa dogodio se i u lipnju, a nastavlja se i dalje. To ne iznenađuje jer pokazatelji potrošačkog i poslovnog optimizma (koji najbrže pristižu) sugerirali su da će upravo do toga doći.

Slika 2. Pokazatelji potrošačkog i poslovnog optimizma (standardizirane desezonirane vrijednosti)

Izvor: Bilten HNB-a, br. 260

Nezanemariv broj ljudi u zadnjih par mjeseci ostao je bez posla (ili nije zaposlen s početkom turističke sezone) pa je tako danas 40 tisuća nezaposlenih višenego u istom razdoblju prošle godine. Potražnja za kreditima također jenjava te je došlo do očekivanog usporavanja godišnjeg rasta plasmana stanovništvu, koje se intenziviralo u razdoblju od ožujka do svibnja, kada je prvi put nakon tri godine zabilježeno smanjenje plasmana stanovništvu na mjesečnoj razini.

Sve navedeno pokazuje kako je osobna potrošnja u aktualnoj korona-krizi doživjela snažan udar. Pad još nije završen – iako je usporen u usporedbi s padom u travnju – te se i dalje bilježe minusi. Dakle, preokret još nije na vidiku i pitanje kada će započeti novi ciklus rasta, pa u tom kontekstu možemo zaključiti kako je zbrajanje gubitaka korona-krize tek započelo.