Ususret proračunu: statistički triler Zavoda za statistiku

Objavljeno

Kakve su perspektivs mladih liječnika? Foto: Dreamstime

Kvaliteta proračuna zavisi i o pretpostavkama na kojima se zasniva. Državni zavod za statistiku objavio je jednu verziju BDP-a po komponentama na Eurostatu, a drugu na svojim stranicama. Sada više ne znamo kakva je bila struktura rasta u Hrvatskoj, pa ne možemo znati ni kakva će biti sutra. A planirati i ocjenjivati proračun u takvim uvjetima nije lako.

Ad
Ad

Prije nego što dubinski analiziramo prijedlog proračuna (za što ima vremena, jer tko zna što će se još mijenjati prije nego što bude usvojen u Saboru), moramo primijetiti nešto o pretpostavkama na kojima se zasniva. Naime, rebalans ovogodišnjeg i prijedlog proračuna za sljedeću godinu počiva na pretpostavkama o rastu i strukturi rasta BDP-a. To je mjesto na kojem triler počinje.

Tablica je iz vladine točnije Marićeve prezentacije sa sjednice u četvrtak. Pokazuje stope rasta BDP-a po komponentama – makroekonomske pretpostavke – na kojima se zasniva prijedlog proračuna. Na žalost, u njoj su – pogrešni podaci.

Izvor: Ministarstvo financija RH

Priču o BDP-u znamo: rast izvoza je 2018. i 2019. usporio, ali povukle su investicije koje su rasle 4,1% 2018. i onda znatno većih 8,5% 2019. I osobna potrošnja dala je svoj obol. Sve se vidi u gornjoj tablici. Međutim, kako sada stvari stoje, ove stope rasta mogle bi se – baciti u koš.

Prošli tjedan objavljena je revizija bruto domaćeg proizvoda za Hrvatsku u razdoblju od 1995. do 2017. godine, s privremenim podacima za 2018. godinu. Vijest je prošla ispod radara i u stručnoj zajednici, što se djelomično može pripisati relativno malim ukupnim razlikama u odnosu na podatke prije revizije.

DZS u priopćenju koje je pratilo reviziju piše:

„Utjecaj ove statističke revizije na razinu BDP-a u nominalnim vrijednostima kreće se u rasponu od -0,5% do +0,2% u cijelom razdoblju od 1995. do 2017. i čini u prosjeku pad od 0,04% BDP-a. … Ovom revizijom realne stope rasta nisu se znatnije promijenile.“

Međutim, revizija se ne ograničava samo na razdoblje do 2017. Usporedbom revidiranih podataka o BDP-u u 2018. godini koje su objavljene na Eurostatu s nerevidiranim podacima o BDP-u u 2018. godini koje je DZS ranije objavio i koje još uvijek stoje u tablicama na stranicama, lako je uočiti da se stopa rasta ukupnog BDP-a doista nije uopće promijenila, ali je došlo do problematičnih izmjena u strukturi rasta BDP-a. One otvaraju pitanje kvalitete ukupne revizije i pozivaju na oprez jer ne možemo znati zašto su promjene nekih komponenti tako velike:

Tablica 1: Realne stope rasta 2018.

Prije revizije Nakon revizije Promjena
Bruto domaći 2.6% 2.6% 0.0%
Kućanstva i NPUSK 3.5% 3.2% -0.3%
Država 2.9% 0.9% -1.9%
Bruto investicije u fiksni kapital 4.1% 0.8% -3.3%
Izvoz roba i usluga 2.8% 7.4% 4.6%
robe 2.8% 4.6% 1.8%
usluge 2.9% 10.0% 7.1%
Uvoz roba i usluga 5.5% 9.8% 4.3%
robe 5.2% 9.1% 3.9%
usluge 6.6% 12.9% 6.3%

Izvor: DZS; Eurostat

  1. Stopa rasta potrošnje kućanstava ostala je slična iako je smanjena što znači da je doprinos osobne potrošnje rastu ipak bio malo manji nego što se mislilo.
  2. Stopa rasta državne potrošnje smanjena je za skoro 2 postotna boda.
  3. Bruto investicije u fiksni kapital značajno su smanjenje te je rast 2018. pao sa solidnih 4,1% na skromnih 0,8%, što nije u skladu s pričama o jačem povlačenju EU fondova i oporavku investicijske aktivnosti. To baca tamno svjetlo na priču o oporavku investicija 2019. ili pak znači da su investicije u 2019. doslovce eksplodirale (jer je osnovica ranijih godina niža nego što se mislilo?).
  4. Najvažnije: podaci o realnom rastu uvoza i izvoza su značajno povećani.

Posljednja točka bi mogla razveseliti budući da je rast izvoza prema podacima prije revizije bio vrlo skroman. Međutim, sljedeća tablica pokazuje da razloga za veselje nema jer je revizija uglavnom posljedica revizije cjenovnih deflatora a ne nominalnih veličina. Takav način revizije koji počiva na velikim promjenama deflatora nominalnih veličina, koji odudaraju od drugih deflatora i iskustva, uobičajeno podiže obrve.

Tablica 2 pokazuje promjenu implicitnih deflatora. Iimplicitni deflator je omjer nominalnog i realnog BDP-a. Podaci pokazuju kako je promjena implicitnih deflatora izvoza i uvoza ostala jednakog intenziteta, ali suprotnog predznaka u odnosu na brojke prije revizije. Prije su deflatori bili očekivano pozitivni (rast cijena), a po novome su negativni (deflacija). To je naročito izraženo kod izvoza usluga koje su se prije revizije deflacionirale po stopi inflacije od 2,8%, a sada se deflacioniraju stopom deflacije od -2,7%! Ispada da je u turizmu 2018. došlo do drastičnog pada cijena. Drugi podaci o kretanju cijena i iskustvo ne ukazuju na takav razvoj događaja.

Upravo zbog toga, DZS je trebao objaviti metodološku studiju u kojoj bi detaljno, na 20-50 stranica s prilozima objasnio kako su došli do ovog podatka, ako žele da stručna javnost vjeruje u njihove statističke proizvode. Ovako možemo samo zbunjeno promatrati što se događa.

Tablica 2: Promjena implicitnih deflatora

Prije revizije Nakon revizije
Bruto domaći 1.7 1.7
Kućanstva i NPUSK 1.2 1.4
Država 2.7 3.1
Bruto investicije u fiksni kapital 0.5 3.1
Izvoz roba i usluga 1.8 -1.8
robe 0.6 -0.6
usluge 2.8 -2.7
Uvoz roba i usluga 1.1 -1.1
robe 1.1 -1.1
usluge 0.8 -0.8

Izvor: DZS; Eurostat

Sada se bitno mijenja priča o izvorima rasta u Hrvatskoj. Izvoz ludo raste, uz realni izvoz koji raste brže od nominalnog, a od investicija nije bilo ništa do kraja 2018.

Na kraju, izgleda da i Ministarstvo financija zbunjeno promatra što se događa. Ono u svojim tablicama ima podatke koji više – ne vrijede. Naravno, to ne znači da prijedlog proračuna ne vrijedi. Ministarstvo ima pouzdane podatke o porezima, doprinosima, rashodima države i proračun se uvijek predlaže na nominalnoj, a ne na realnoj osnovi tako da se i bez podataka o BDP-u može predložiti proračun. Države su to i činile prije nego što su ustrojene moderne statistike, a to i nije bilo tako davno. Možda bi bilo najbolje preskočiti taj makroekonomski dio i odmah prijeći na proračun, o kojem više drugom prilikom.