Ekonomski analitičar, vlasnik i direktor Arhivanalitike i urednik Ekonomskog laba s dugogodišnjim iskustvom u područjima makroekonomske i financijske analize, ulaganja i poslovnog savjetovanja.
Od Mare i Kate do Mare iz pjesme Let 3 Profesor Jakov (Mara Pogibeljčić), različite su Mare obilježile hrvatsku popularnu kulturu. Svakome je lako zamisliti Maru ministricu čiji je dohodak u gornjih 20% raspodjele dohotka (kvintil Q5); lako je zamisliti i Maru malu poduzetnicu koja je uspješna, ali ne tako kao ministrica, pa joj je ukupna zarada u drugih 20% (kvintil Q4), zatim Našu Maru, koja je negdje oko prosjeka svih dohodaka (dohodak 40-60%, Q3) ali ju iz pristojnosti nećemo zvati prosječnom Marom jer ne može biti prosječna ako je inspirirala pjesme koje svi znamo (neka bude, ako mora, medijalna Mara), zatim, tu je Mara umirovljenica u Q2 (donjih 20-40% raspodjele dohotka), i naposljetku, Baka Mara koja nikada nije bila službeno zaposlena, bolesna je, pomažu joj susjedi i djeca, a i od države dobije nešto; ona je u najdonjem kvintilu Q1 i zvat ćemo ju Baka Mara koja ne spaja kraj s krajem (Baka Mara KNSKK). Naše razne Mare suočavaju se s različitim stopama inflacije jer su im košarice potrošnje bitno različite. O metodologiji mjerenja pet različitih Marinih inflacija mogli ste detaljno čitati u Marinim inflacijama za ožujak, a sada objavljujemo drugo izdanje u seriji jer su objavljeni detaljni podaci o cijenama za travanj.
Glavni rezultati u tablici pokazuju:
- Baka Mara je i dalje u najnepovoljnijoj poziciji kada se individualne inflacije gledaju na godišnjoj razini (Y/y: 5,64 %) i drugoj napovoljnijoj u odnosu na siječanj 2020. (39,36 %) i njezin se položaj relativno poboljšava jer joj je inflacija u zadnja tri mjeseca najniža (1,73% u zadnja tri i 0,75% u zadnjih mjesec dana).
- Relativno najlošije prolaze četvrti i peti dohodovni kvintil (Mara poduzetnica i Mara ministrica), što i nije toliko čudno ako znamo da relativno najbrže rastu cijene usluga i, posebno energije i prijevoza, dok hrana i stanovanje nemaju snažan doprinos u aktualnom inflacijskom ciklusu.
Treba naglasiti da Marine inflacije ne mjere apsolutne individualne promjene životnog standarda jer ne uzimaju u obzir dohotke – one samo mjere razlike u inflacijama po dohodovnim kvintilima s obzirom na tipične razlike u strukturama potrošačkih košarica (cijene su svima iste, ali različite Mare troše različite stvari).
Mjerenje relativnog položaja je najočitije ako se gleda razlika Q5-Q1 tj. razlika između stopa inflacije za Maru ministricu koja više troši na usluge, više putuje, troši gorivo, i Baku Maru koja troši manje usluge i gotovo sve joj ode na hranu i stanovanje. U crvenoj zoni Baka Mara ima nižu inflaciju, a u plavoj zoni Mara ministrica ima nižu inflaciju:
Između metode težinskog sumiranja koja je korištena u prvom izdanju i direktnog računanja razlike promjena Y/y može postojati manja razlika koju od ovog izdanja otklanjamo tako što ćemo uvijek koristiti jednostavnu aritmetičku razliku stopa promjene na godišnjoj razini. Metodologija ne utječe na zaključak: Serija Q5-Q1 u promatranom je razdoblju stacionarna (eng. “reversal to the mean”).
Ista pojava može se vidjeti iz grafikona koji prikazuje kretanje Marinih inflacija za svih pet dohodovnih razreda: kretanja su vrlo slična, tj. razlike su puno manje nego što se najčešće pretpostavlja.
Poanta je da se nalazimo u snažnom inflacijskom valu u kojem najveći doprinos inflaciji dolazi od energenata (i cestovnog prijevoza) i usluga. Takva inflacija relativno jače pogađa više dohodovne razrede. Niži dohodovni razredi suočavaju se s također visokom, no relativno nižom inflacijom nego viši dohodovni razredi. To će tako ostati sve dok cijene hrane i troškovi stanovanja ne reagiraju na cijene energenata i to je dobrodošla relativna promjena nakon što je inflacija prošle godine radila na štetu osoba u nižim dohodovnim razredima.
