Ivica Brkljača je neovisni ekonomski analitičar, a primarni fokus rada mu je na makroekonomskim temama i temama iz područja investiranja na tržištu kapitala.
U ovotjednom pregledu sažeto o tri teme:
- Rekordno niska stopa nezaposlenosti u RH
- Koliko ljudi u Hrvatskoj kasni s plaćanjem režija na vrijeme?
- Rast cijena nekretnina u EU
Rekordno niska stopa nezaposlenosti
Stanje na hrvatskom tržištu rada i dalje je jako dobro. Štoviše, DZS je objavio kako je stopa registrirane nezaposlenosti u svibnju iznosila 3,4%, što je najniža stopa nezaposlenosti ikad zabilježena u Hrvatskoj. Broj nezaposlenih je u svibnju pao na 61 tisuću, a prema podacima HZZ-a, trenutačno je nezaposlenih manje od 60 tisuća.
Kao što vidimo na priloženoj slici, prešli smo daleki put u zadnjih desetak godina. Hrvatsko tržište rada (i gospodarstvo općenito) strukturalno je drukčije u odnosu na ne tako davno razdoblje kada je 250 tisuća nezaposlenih i stopa nezaposlenosti od 15% bila – normalna stvar.
Slika 1
Dodajmo ovome da je i Eurostat objavio podatke za svibanj u svim članicama EU-a. Europsko tržište rada također je u jako dobrom stanju: sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u EU-u iznosila je 5,9% u svibnju 2026., što je čak i nešto niža stopa u odnosu na onu u svibnju prošle godine (6,0%). Međutim, prosjek ipak skriva činjenicu da se u pojedinim (sjevernijim) zemljama situacija osjetno pogoršava. Tako je Finska trenutačno neslavni rekorder u EU sa stopom nezaposlenosti od 10,8% (u svibnju prošle godine bila je 8,6%, a u svibnju 2019., zadnjoj godini prije korone, 6,9%). U Švedskoj je stopa nezaposlenosti 8,8% (u svibnju 2019. 6,6%), u Danskoj 6,9% (u svibnju 2019. 4,8%) itd. No detaljnije o tome drugom prilikom.
Koliko ljudi u Hrvatskoj kasni s plaćanjem režija na vrijeme?
DZS je objavio neke nove podatke iz Ankete o dohotku stanovništva za 2025., a o čijim sam prvim rezultatima pisao u travnju na Ekonomskom labu. Sada su objavljeni i podaci o postotku hrvatskih kućanstava koja, isključivo iz financijskih razloga, kasne s plaćanjem režija. Slika 2 sve govori:
Slika 2
Dakle, u Hrvatskoj je prošle godine 7,3% kućanstava kasnilo s plaćanjem režija (ne zato jer su zaboravili, već zato što nisu imali dovoljno financijskih sredstava). U zadnjoj godini prije korone (2019.), takvih je bilo dvostruko više (14,8%), dok je na vrhuncu recesije 2013. godine, preko 30% kućanstava u Hrvatskoj kasnilo s plaćanjem režija!
Na grafikonu se jasno vidi kako u razdobljima recesije (osjenčana područja) raste udjel kućanstava s financijskim poteškoćama, a u razdobljima snažnog gospodarskog rasta njihov udio opada. Da preduhitrim komentare tipa kako je gornji pozitivni razvoj događaja posljedica iseljavanja, govorimo o smanjenju udjela za 23 postotna boda od 2013. do 2025., što je cca milijun ljudi manje koji danas više ne kasni s plaćanjem režija. Stavite to u omjer s brojem ljudi koji je (neto) odselio, i postaje jasnije zašto iseljavanje može objasniti samo manji dio ovog i drugih sličnih pokazatelja koji sugeriraju da se radi o osjetnom poboljšanju životnog standarda u Hrvatskoj.
Pošaljite stoga gornji grafikon svima koji uporno tvrde da je rast BDP-a nebitan, da se ne prelijeva na stvarni životni standard i da obični ljudi od njega nemaju nikakve koristi. Osobito ga pošaljite onima koji, u pokušajima lošeg humora, ponavljaju dosjetke tipa: „Što je to BDP? Jede li se to?“ Ne jede se, naravno, ali rast BDP-a znači veću gospodarsku aktivnost, više zaposlenih, veće plaće i, u konačnici, veće porezne prihode. Nije savršen pokazatelj kvalitete života, ali je vrlo teško ili nemoguće dugoročno podizati životni standard u zemlji bez gospodarskog rasta.
Rast cijena nekretnina u EU
Eurostat je objavio nove podatke o rastu cijena nekretnina u prvom tromjesečju ove godine. Portugal predvodi ljestvicu s rastom cijena od čak 17,8%, potom slijedi Bugarska s 14,8% rasta, Slovačka s 14,4%, Hrvatska je na četvrtom mjestu s 14,3% rasta, a top 5 zaključuje Španjolska s rastom cijena nekretnina od 12,8%. Na drugom kraju ljestvice nalazi se Finska, gdje cijene nastavljaju padati (-2,0% Y/y), potom slijedi Francuska s minimalnih 0,1% rasta te Njemačka s 1,4% rasta.
Slika 3
Ovime ujedno najavljujemo novo izdanje kvartalnog izvještaja o građevinarstvu i nekretninama, čije ste preliminarno izdanje mogli čitati ovdje. Bit će vrlo zanimljivo, donosimo nove indekse priuštivosti nekretnina, stoga vas pozivam da pratite Ekonomski lab u utorak ako vas zanima ova tema.
_____________________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Ekonomskom labu: