Ekonomski analitičar, vlasnik i direktor Arhivanalitike i urednik Ekonomskog laba s dugogodišnjim iskustvom u područjima makroekonomske i financijske analize, ulaganja i poslovnog savjetovanja.
Gostujući kod Ivana Skorina u RTL Direktu u utorak navečer najavio sam slabljenje inflacijskih pritisaka. To, iskreno, nije bilo teško za predvidjeti. Znamo kako su se u lipnju kretale cijene goriva na crpkama (padale su), a već smo uočili da u aktualnom uzletu inflacije, za razliku od ranijih, nije došlo do prelijevanja rasta cijena energenata na ostale cijene. Najvažnija specifičnost aktualnog inflacijskog vala izostanak je bilo kakve reakcije cijena hrane na cijene energenata koje su naglo rasle nakon početka rata u Iranu 28. veljače. Štoviše, cijene hrane su, prema preliminarnoj procjeni za lipanj, pale u odnosu na svibanj i njihov se doprinos godišnjoj stopi inflacije nastavio brzo smanjivati. Slično je i u europodručju.
U brojkama: prema indeksu s domaćim ponderima (potrošačke cijene), godišnja stopa inflacije smanjena je s 5,2% u svibnju na 4,5% u lipnju (preliminarno). Osjetno smanjenje posljedica je smanjenja prosječne razine cijena za 0,4% u lipnju u odnosu na svibanj. Sve važne komponente, osim cijena usluga, zabilježile su smanjenje na mjesečnoj razini. Mjesečno smanjenje (u odnosu na svibanj) prevodi se u usporavanje rasta na godišnjoj razini (u odnosu na isti mjesec prošle godine): slika je konstruirana iz Eurostatovog harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena za Hrvatsku, koji je rastao čak malo sporije od domaćeg indeksa (4,2%), i pokazuje daljnje usporavanje godišnje stope nakon kratkoročne eskalacije u travnju zbog: (a) smanjenja (crvenog) doprinosa cijena energenata i (b) smanjenja doprinosa cijena hrane (kategorija obuhvaća i bezalkoholna pića i duhan). Plavi stupići (cijene industrijskih neenergetskih roba) ne vide se, jer je njihov doprinos ravan – nuli (na razini su prošle godine).
Preliminarni sporazum SAD-a i Irana o prekidu rata, unatoč problemima u implementaciji, povremeno obnovljenim sukobima i neizvjesnom krajnjem ishodu, dodatno je spustio svjetske cijene energenata u proteklih 10-15 dana. Nafta Brent ide prema 70 USD za barel što približno odgovara razini iz prošle godine pa za sada izgleda da bi se usporavanje inflacije moglo nastaviti (ako ne bude (opet) negativnih geopolitičkih i ratnih iznenađenja).
Hrvatska inflacija i dalje je osjetno veća nego u europodručju koje također bilježi usporavanje, ali manje – s 3,0% u svibnju na 2,8% u lipnju. Tako se višak hrvatske inflacije povrh inflacije u europodručju smanjio s malo više od 2 na 1,4 postotna boda.
Slika pokazuje doprinose pojedinih komponenti ukupnoj inflaciji za cijelo europodručje: vidimo kako i na razini monetarne unije energenti kolo vode: crveni stupić (energenti) i hrana imaju manji doprinos inflaciji nego u ožujku i travnju, no rast cijena usluga intertan je i daje najveći pojedinačni doprinos tzv. headline inflaciji. Malo – jedva vidljivo prelijevanje cijena energenata vidimo u plavoj zoni neenergetskih industrijskih dobara (čega u HR nema).
Idemo prema zaključku: ako pretpostavimo da iz Perzijskoga zaljeva neće doći nova negativna iznenađenja, ovaj će inflacijski val ostati zapamćen po dvije stvari:
- prema povijesno najvećem nerazmjeru između početne histerije (Međunarodna agencija za energiju najavila je najveći energetski šok u povijesti) i ishoda,
- mirnoći cijena hrane.
I jedno i drugo pozvezano je s kratkim trajanjem šoka, a priča se, u slučaju ponovne blokade Hormuškog tjesnaca (vjerojatnost nije velika), još stigne promijeniti.
Na domaćem planu imamo prvu, zasad blagu naznaku slabljenja domaće komponente inflacijskih pritisaka. Ta komponenta ionako nije bila velika (cca 1 postotni bod – pogledajte intervju u RTL Direktu) i uglavnom je koncentrirana u cijenama usluga koje rastu po stopi od 6,8 naspram 3,2% u europodručju. Kad se tih cca 3,5 postotnih bodova razlike ponderira učešćem usluga u potrošačkoj košarici, vrtimo se oko 1. Još uvijek je prerano za zaključak što sve utječe (i što će eventualno utjecati) na smanjenje razlike između inflacija u Hrvatskoj i europodručju. Gospodarski rast usporava, tržište rada usporava, i logično je očekivati i postupno topljenje domaće komponente inflacije. No za detaljniju raščlambu faktora usporavanja još uvijek je prerano i treba pričekati još nekoliko mjeseci.
