Estonija je porezno najkonkurentnija zemlja svijeta
Estonija je porezno najkonkurentnija zemlja svijeta. Ta država ima kombinaciju niskih i jednakih poreza (flat tax). Tako glasi rezultat istraživanja američkogi Tax […]
Daniel Hinšt
Sveučilišni specijalist europskih studija i politolog. Stručnjak je za javne politike, javni menadžment i međunarodne odnose, s dodatnim istraživačkim interesima u području geopolitičkih rizika. Analitičke članke piše u ime hrvatskog think tanka Centar za javne politike i ekonomske analize.
Hrvatska je C-: usporedba konkurentnosti Sjeverne Amerike i svijeta
Usporedbe konkurentnosti Sjeverne Amerike s ostatkom svijeta George W. Bush Instituta prikazuju se kroz North America Competitiveness Scorecard. Prednost ove usporedbe je što […]
Hrvatska stagnira na 74. mjestu na svjetskoj ljestvici konkurentnosti
Upravo objavljeno Svjetsko izvješće o konkurentnosti pokazuje da Hrvatska stagnira na 74. mjestu u društvu Albanije, Crne Gore i Srbije, dok se druge nove članice EU nalaze daleko ispred.
Njemački liberali se vraćaju uz velike ambicije
Izborna pobjeda desnog centra na izborima u prošlu nedjelju mogla bi značiti preokret za Njemačku jer nema vlade bez liberala koji imaju velika očekivanja u pogledu tržišnih reformi. Međutim, CDU/CSU i FDP nemaju većinu. Daniel Hinšt analizira svjetonazorske pozicije glavnih aktera na njemačkoj političkoj sceni i mogućnosti formiranja koalicija te vuče intrigantne paralele s Hrvatskom.
Postoji li fiskalno neodgovorna porezna reforma: slučaj Trump
Američka porezna reforma bez plana konsolidacije otvara niz pitanja. Glavna mjera je rezanje poreza na dobit s 35 na 15%. Porezni sustav se administrativno pojednostavljuje, što će smanjiti troškove poduzetnicima i svim Amerikancima. Kako će se zakrpati deficit ostaje pitanje bez odgovora.
Kako je Njemačka prepolovila nezaposlenost kroz Hartzovu reformu tržišta rada
Njemačka je prepolovila nezaposlenost kroz Hartzovu reformu tržišta rada u prošlom desetljeću. Peter Hartz je kao autor reforme rekao kako je „neki rad bolji od nikakvog rada.“ Što je dakle bolje: visoka nezaposlenost ili sniženje cijene rada? Fleksibilizacija koja omogućuje zaposlenost i u uvjetima krize ako se radnici mogu plaćati sukladno njihovoj produktivnosti tema je i aktualne predizborne kampanje u Njemačkoj.
Kako je Litva ostvarila brz gospodarski rast
Litva je još jedan u nizu dokaza kako tranzicija prema tržišnom gospodarstvu može stvoriti uvjete za prosperitet. U slučaju Litve brojke su sjajne. Zemlja čiji je realni dohodak po stanovniku dugo bio niži od hrvatskoga koji već godinama stagnira na oko 60% EU prosjeka, danas dostiže 75% prosjeka EU i za samo dva boda zaostaje za Portugalom i Slovačkom.
Unijom od 1.7. predsjeda Estonija – “čudo” tranzicije
Koliko Europskoj uniji može pomoći iskustvo Estonije koja je u manje od 30 godina prošla put od sovjetske okupacije i jedne od najsiromašnijih europskih zemalja do zemlje koja je razvijena gotovo kao Slovenija? Što Hrvatska može naučiti od Estonije?
Konkurentnost je stvar ekonomske slobode
Smanjenje poreznog i regulatornog tereta birokracije glavni je zadatak svake razborite javne politike. Pametni ljudi odlaze kad im je teško raditi i zaposliti se, a nedovoljno otvoreno društvo ne može afirmirati i privući nove talente. U takvom se društvu širi osjećaj nepravde, ali ne zbog tržišnih ishoda, već zbog osjećaja da tržište u uvjetima slabih institucija i velikih tereta ne može proizvesti razvoj i prosperitet kakav su postigle razvijene zemlje.