Globalni trendovi 2040. predstavljaju veliko izvješće koje je objavio američki National Intelligence Council (NIC), odnosno Office of the Director of National Intelligence (ODNI). Radi […]
Američka nevladina organizacija, uvelike financirana od američke vlade, Freedom House može se smatrati krovnim mjestom koje zagovara i mjeri obilježja demokracije diljem […]
Daniel Hinšt je analizirao prošlotjedni Junckerov govor o stanju EU i u njemu pronašao mnogo razloga za optimizam. Umjesto teorija raspada i sukoba povezanih s Brexitom i Trumpovom politikom, Hinšt u govoru prepoznaje osnovu za novu (geo)političku ravnotežu i aktivnu ulogu Europe u njoj
Hinšt uspoređuje razvoj Hrvatske i Češke u proteklih četvrt stoljeća i identificira nekoliko ključnih razlika koje objašnjavaju različite razvojne staze: predanost ekonomskim slobodama, rana privatizacija, otvaranje i internacionalizacija koji su nastupili mnogo prije ulaska u EU 2004., tržište rada te historijski odnosno kulturni faktori objašnjavaju zašto je Češka toliko naprijed
Eurostatj e objavio podatke o stopama nezaposlenosti u Europskoj uniji u ožujku 2018. Hrvatska stopa nezaposlenosti je na 9,4%. Nezaposlenih je u ožujku 2018. u Hrvatskoj bilo 169 tisuća, što je 45 tisuća manje nego godinu dana prije. Najbolje stoji Češka, u kojoj je postsocijalistička tranzicija davno završena.
Visoki porezi, velika državna birokracija i jaka regulacija tržišta rada glavne su prepreke većoj konkurentnosti Francuske. Hinšt pruža pregled Macronovih reformi u navedenim područjima.
Hinšt analiza trideset ekonomski najslobodnijih zemalja na svijetu: što im je zajedničko (povijest i geografija nisu), što ih razlikuje i što bi moglo objasniti njihove razvojne uspjehe. Odgovor pronalazi u sustavima vrijednosti i geopolitičkim odlukama
Indeks ekonomske slobode 2018 bilježi blagi napredak. Hrvatska je na 92. mjestu po ekonomskoj slobodi, što predstavlja napredak za 3 mjesta. S trenutnih […]
Europski skor inovativnosti otkriva poznatu geografiju razvoja. Švicarska i Švedska su europski „inovacijski lideri.“ Barem 20% iznad EU prosjeka inovativnosti su i Danska, Finska, Nizozemska, UK i Njemačka. Putovanje od sjevera prema jugu otkriva kulturnu pozadinu inovativnosti koja govori o vrijednostima.
Hinšt objašnjava zašto bi INSEAD-ov svjetski indeks konkurentnosti talanata trebao postati nit vodilja za vođenje politika u budućnosti
