Nakon što je Šonje u tekstu o razlozima neuspjeha kejnezijanske politike u Hrvatskoj ukazao na nedovoljan broj analiza o fiskalnoj politici i uzrocima dubine i trajanja recesije 2009.-2014., Deskar Škrbić je malo osvježio jedan raniji tekst o fiskalnim multiplikatorima
B2B-ovci Bićanić i Deskar Škrbić pažljivo, korak po korak, tumače teorijsku pozadinu često zaoštrenih rasprava o međunarodnoj razmjeni, platnoj bilanci i tečaju. Od Smitha i Ricarda do Krugmana, nakon čitanja ovog teksta mnogo toga će biti jasnije.
Vladine mjere poticanja ulaganja u istraživanja i razvoj (R&D) adresiraju možda najvažniju slabost hrvatskog gospodarstva i društva – slabu inovativnost. Međutim, svaka takva intervencija otvara pitanje efikasnosti. Deskar-Škrbić uz pomoć DEA analize pokazuje izrazitu neefikasnost ulaganja u R&D u Hrvatskoj.
Štednja je važna pojedincima, obiteljima, poduzećima i državi u cjelini. Međutim, većina ljudi ne zna točno definirati štednju. Većina ljudi, ali i ekonomista, ima dvojbe o tome što utječe na štednju. U nastavku serije o povratku osnovama Bićanić i Deskar Škrbić objašnjavaju pojam i odrednice jedne od najvažnijih ekonomskih pojava.
Kako su se investicije kretale u novijoj povijesti, što ih određuje i kakva je veza između investicija i gospodarskog rasta. Ivo Bićanić i Milan Deskar Škrbić u trećem nastavku serije Povratak osnovama pišu o ovim i drugim pitanjima vezanim uz investicijske procese. Postavljaju i jedno intrigantno pitanje: jesu li investicije u Hrvatskoj poseban slučaj?
Kako objasniti ukupnu osobnu potrošnju u nacionalnom gospodarstvu? Što se događa u krizama, što u razdobljima uzleta i da li na potrošnju osim dohotka utječu i druge stvari poput planiranja životnog ciklusa i gledanja preko susjedova plota? Bićanić i Deskar Škrbić u drugom predavanju iz serije Back to Basics ili Povratak osnovama tumače promjene najvažnije sastavnice bruto domaćeg proizvoda – osobne potrošnje
Što to točno piše o troškovima i koristima uvođenja eura u nekoliko analitičkih radova HNB-ovih istraživača, koji su poslužili kao podloge za “Eurostrategiju” vlade i HNB-a, a koje gotovo nitko neće imati vremena pročitati?
Koliko ste puta čuli da se “previše troši” ili “previše štedi”? Da potrošnju treba “pokriti” onime što se zaradi? Iza naizgled jednostavnih ekonomskih postavki kriju se složeni makroekonomski odnosi. Bićanić i Deskar Škrbić raščlanjuju te odnose u prvom od petnaest nastavaka serije “Back to Basics”. Svake druge srijede na Labu ćemo objaviti po jedno predavanje iz makroekonomike s primjenama na podacima za Hrvatsku. Na kraju serije pažljiviji čitatelji će mnogo bolje razumjeti makroekonomske teme i lakše prepoznavati pogreške u stavovima brojnih komentatora i sudionika ekonomskih rasprava.
Teza o precijenjenosti stara je koliko i kuna. Deskar Škrbić analizira brojne odrednice realnog tečaja i ne pronalazi argumente u prilog precijenjenosti. Izgleda da postojeći tečajni režim omogućava postizanje ravnotežnog tečaja. To je osobito važno u svjetlu mogućih razgovora o paritetu tečaja pri ulasku u ERM 2.
Analizom Milana Deskara Škrbića o opasnosti od nizozemske bolesti otvara se nova Labova rubrika “Šira slika”. Svrha dubljih analiza o gorućim pitanjima ekonomske politike je pokretanje rasprave i nuđenje mogućih rješenja. Deskar Škrbić analizira odnos realnog tečaja, prihoda od turizma i deindustrijalizacije te ne pronalazi simptome nizozemske bolesti. Međutim ne isključuje njezin skori početak ako se turistički bum nastavi. Predlaže dva povezana rješenja: formiranje posebnog fonda i fiskalni suficit.
