U Hrvatskoj se pitanja političkih sloboda često odvajaju od pitanja ekonomskih sloboda. Međutim, riječ je o dvije strane iste stvari. U liberalnoj političkoj misli i ekonomskoj teoriji, kao i brojnim istraživanjima pokazuje se da povećanje ekonomskih i političkih sloboda idu ruku pod ruku. Usporedba 149 država to dokazuje.
Velimir Šonje reagira na učestale optužbe na račun (ekonomskih) liberala o šutnji pred manifestacijama političkog ekstremizma. Pokazuje da dobro društvo počiva na liberalnim fundamentima u kojima ima mjesta i za ekonomski liberalizam.
Šonje povodom predstojećih jesenskih rasprava o proračunu uspoređuje što kapital znači za poduzeće s onim što fiskalni kapacitet znači za državu. Kao što kroz desetljeća opstaju poduzeća koja imaju dovoljno kapitala, kroz stoljeća uspješno opstaju države u kojima žive ljudi koji razumiju rizike, ne robuju financijskim iluzijama i znaju birati prioritete. To čuva njihove fiskalne kapacitete.
Hrvatska je puna paradoksa. No neki novi uvijek iznenadi. Tako je najvažniji događaj protekloga tjedna bio onaj koji se nije dogodio. Objava […]
Ovaj tjedan je prvo objavljeno da je Hrvatska ostala na 74. mjestu ljestvice međunarodne konkurentnosti koju sastavlja Svjetski gospodarski forum. Zatim je […]
Što znači HNB-ova preporuka za olakšanje konverzija kredita s varijabilnim u kredite s fiksnim kamatnim stopama? Kako razumno u isto vrijeme birati i vrstu kamatne stope i valutu kredita i koliko se u tome možemo osloniti na naputke i mjere regulatora?
Daniel Hinšt je na Labu detaljno analizirao rezultate nedjeljnih izbora u Njemačkoj i raspravio moguće opcije u formiranju nove vlade ekonomski najjače […]
Potkraj petka stigla je vijest da je vodeća rejting agencija S&P povećala izglede za Hrvatsku s neutralnih na pozitivne, zadržavši rejting na […]
Nametanje ideoloških perspektiva u raspravama o društvenim i gospodarskim temama obrnuto je proporcionalno dubini poznavanja materije i spremnosti za razgovor na temelju činjenica. Ideologija ima svoje mjesto u raspravama o društvenim problemima, ali ne ovako kako se to uglavnom radi kod nas.
Ravnoteža proračuna opće države u prvoj polovici godine dobra je vijest ako zaboravimo strukturu institucija i uzroke gospodarskog rasta. Iako trenutno ne pada s fiskalnog ruba, hrvatski javni sektor i dalje je poput starog dizelaša koji puno troši i malo daje.
