Ravnoteža proračuna opće države u prvoj polovici godine dobra je vijest ako zaboravimo strukturu institucija i uzroke gospodarskog rasta. Iako trenutno ne pada s fiskalnog ruba, hrvatski javni sektor i dalje je poput starog dizelaša koji puno troši i malo daje.
Njemačka je prepolovila nezaposlenost kroz Hartzovu reformu tržišta rada u prošlom desetljeću. Peter Hartz je kao autor reforme rekao kako je „neki rad bolji od nikakvog rada.“ Što je dakle bolje: visoka nezaposlenost ili sniženje cijene rada? Fleksibilizacija koja omogućuje zaposlenost i u uvjetima krize ako se radnici mogu plaćati sukladno njihovoj produktivnosti tema je i aktualne predizborne kampanje u Njemačkoj.
Osim na Labu (npr. ovdje i ovdje) i Europska središnja banka je prepoznala „čudo“ baltičkih članica europodručja. Uspjeh ovih malih sjevernih zemalja […]
Ovaj tekst integrira kratke prikaze tri izvrsna istraživačka rada koja su se pojavila ovoga ljeta. Pokazuje kakva je veza između prezaduženosti u […]
Zaštita domaćih proizvođača od inozemne konkurencije intuitivno je i interesno prijemčiva ideja. Međutim, teorija komparativnih prednosti, na koju treba podsjetiti točno 200 godina nakon što ju je David Ricardo prvi puta predstavio, pokazuje da je put u pakao često popločen dobrim željama. Zaštita može zajednici nanijeti velike štete. Stoga treba pažljivo promatrati uvjete razmjene, tehnologije i niz drugih utjecaja na međunarodnu trgovinu. To je posebno važno danas, kada u srazu ideja o protekcionizmu i globalizaciji mnoge stvari više nisu jasne kao prije.
Dok se svaku večer u središnjim informativnim emisijama broje turisti na naplatnim kućicama, promiče informacija da robni izvoz u realnom iskazu već neko vrijeme raste brže od turizma. O kakvom je rastu riječ, koji su njegovi uzroci i što treba učiniti da se ta vrsta rasta ojača, piše Velimir Šonje
U petak 4. kolovoza objavljen je moj veliki intervju u Expressu, vjerojatno najdulji intervju za novine koji sam ikada dao. Prenosim izvorni tekst uz dodatna pojašnjenja nekih tema. Nadam se da će novi dijelovi teksta biti zanimljivi i onima koji su već pročitali razgovor.
Raširilo se pogrešno mišljenje da je rast turizma uzrokovao prijelaz deficita tekućeg računa platne bilance u suficit. Najvažniji doprinos došao je od rasta robnog izvoza, čemu su ključan doprinos dali ulazak u EU, oporavak gospodarstva Unije i pad realnog tečaja kune. Od početka krize realni tečaj je deprecirao mnogo više od nominalnog, što ukazuje na mogućnost prilagodbe vanjskih uvjeta konkurentnosti bez promjena nominalnog tečaja koje izazivaju prevelike troškove.
Analizom Milana Deskara Škrbića o opasnosti od nizozemske bolesti otvara se nova Labova rubrika “Šira slika”. Svrha dubljih analiza o gorućim pitanjima ekonomske politike je pokretanje rasprave i nuđenje mogućih rješenja. Deskar Škrbić analizira odnos realnog tečaja, prihoda od turizma i deindustrijalizacije te ne pronalazi simptome nizozemske bolesti. Međutim ne isključuje njezin skori početak ako se turistički bum nastavi. Predlaže dva povezana rješenja: formiranje posebnog fonda i fiskalni suficit.
Koliko Europskoj uniji može pomoći iskustvo Estonije koja je u manje od 30 godina prošla put od sovjetske okupacije i jedne od najsiromašnijih europskih zemalja do zemlje koja je razvijena gotovo kao Slovenija? Što Hrvatska može naučiti od Estonije?
