Državne institucije mogu biti “zarobljene” od strane korporativnih ili stranačkih elita. Ekonomske politike su uvjetovane i tom činjenicom. Kotarski pokazuje da je stranačko zarobljavanje u Hrvatskoj snažnije prisutno od korporativnog i najavljuje nastavak u kojem će pokazati mehanizme kako brisanje razlika između stranačkih elita i državnih institucija dovodi do loših politika
Uzbuđenje oko nedavne objave sporijeg rasta BDP-a nema mnogo smisla. Hrvatska je jednako (ne)uspješna u usporedbi s drugim državama kao i pred tri, šest ili devet mjeseci. Logika sveprisutnog javnog sektora i dalje vlada ovom zemljom bez izgleda za promjenu, pa valja razmišljati o vjerojatnim razvojnim ishodima ako se nastavi po starom. Podvlačenje crte pod jednu epohu oko 2030. moglo bi razotkriti mnogo dramatičniji (relativan) neuspjeh od onog o kojem se sada priča.
Hinšt analiza trideset ekonomski najslobodnijih zemalja na svijetu: što im je zajedničko (povijest i geografija nisu), što ih razlikuje i što bi moglo objasniti njihove razvojne uspjehe. Odgovor pronalazi u sustavima vrijednosti i geopolitičkim odlukama
Duboka kriza koja je zahvatila američko i svjetsko gospodarstvo 30-ih godina prošlog stoljeća još je i danas predmet razmišljanja i rasprava. Nasuprot tezi da je Velika depresija bila neizbježna posljedica djelovanja slobodnog tržišta, Oračić navodi istraživanja koja ukazuju na pogreške i propuste u monetarnoj politici kao njezin glavni uzrok.
Jedna od temeljnih demokratskih ideja je da se o svakome prijedlogu koji poštuje neke temeljne humanističke principe može raspravljati. Vjernici u deliberativnu […]
Je li zvučna ostavka državnog tajnika Marina Strmote bila nepotrebna dramatizacija ili ogroman stručni gubitak za vladu? Jasena Torma upozorava da ne postoji kamen mudraca demografske politike. Ne znamo dovoljno o dugoročnim odrednicama stopa fertiliteta. Međutim, stručna ruka u vladi nema alternative. Oblikovanje dobrih politika može olakšati život mladim obiteljima i kada nismo sigurni koliko će to utjecati na demografska kretanja
Ako je prva četvrtina pokretanje javne rasprave, druga priprema za ulazak u ERM II, treća ERM II, a četvrta zamjena kune eurom, na kraju prve četvrtine utakmice između eura i kune otvorena su sva bitna pitanja. I ona koja nisu tehničke nego povijesne i emotivne naravi. Šonje daje iscrpan pregled.
Ivica Brkljača objašnjava zašto je visoka progresivnost oporezivanja plaća i dalje problem u Hrvatskoj. Upozorava da se u zadnje vrijeme sve češće čuje da smanjenje progresivnosti oporezivanja više nema smisla. Podsjeća da je vrijeme pokazalo kako su kritičari ranijih reformi, koje su nazivali “superhik reformama”, bili u krivu.
Što je zajedničko aktualnom rašomonu s Agrokorom, kineskom Anbangu, američkom AIG-u, sanacijama financijskih institucija u Europskoj uniji i problemima slavnog proizvođača Gibson gitara? I hoćemo li se uskoro starih dobrih stečajeva sjećati sa sjetom…
Šonje iznosi četiri teorije o tome zašto nakon ulaska u EU nije došlo do bržeg povećanja kvalitete politika i ubrzanja gospodarskog rasta. Jedna je devastirajuća jer pokazuje da među političarima mogu postojati neki ljudi kojima je u interesu emigracija glasača.
