Nakon što je Šonje u tekstu o razlozima neuspjeha kejnezijanske politike u Hrvatskoj ukazao na nedovoljan broj analiza o fiskalnoj politici i uzrocima dubine i trajanja recesije 2009.-2014., Deskar Škrbić je malo osvježio jedan raniji tekst o fiskalnim multiplikatorima
Prvi put otkad pišem ove tjedne osvrte dogodio se rasap slike. Kao kad se TV ekran raspe na one male digitalne kvadratiće […]
PDV je posljednjih tjedana ponovo postao aktualna tema u Hrvatskoj. Prvo je premijer Plenković na aktualnom prijepodnevu rekao da će Vlada smanjiti […]
Zašto je Hrvatska uz Grčku i Italiju imala najdulju i najdublju recesiju nakon 2008.? Šonje objašnjava pogreške u fiskalnoj politici koje nisu dovoljno dobro naučene pa prijeti njihovo ponavljanje u nekoj budućoj krizi
Nema ništa čudno u tome što je Slovačka danas razvijenija zemlja od Hrvatske. U povijesti se stvari ponekad vrate na početak. U […]
Liberalizmu se često prigovara zbog kozmpolitizma i anacionalnosti. Međutim, anti-liberalne politike najčešće prikrivaju preraspodjelu u korist užih interesnih skupina što nanosi štetu zajednici. Nacionalizam se često koristi kao krinka za politike koje ne doprinose nacionalnom razvitku. Ekonomski liberalizam, s druge strane, može značiti najveći nacionalizam (patriotizam).
Kako tumačiti jučerašnji pad burzi u SAD-u? Korekcija ili katastrofa? Prije prvo nego drugo. Ali, svijet ulazi u period promjene – prijelaz iz ere niske inflacije i kamatnih stopa u eru više inflacije i kamatnih stopa
Janet Yellen je otišla s čela Fed-a, a Jerome Powell dolazi danas u 9 sati po tamošnjem vremenu. Umjesto uobičajenih personaliziranih prikaza povodom promjena na čelu institucija, Darko Oračić je napisao raspravu o moćima Fed-a. To je najvažnija tema za bivšu guvernerku i novog guvernera: je li podbačaj stope inflacije posljedica nedostatka moći ili preoprezne monetarne politike američke središnje banke?
Usklađenost poslovnih ciklusa zemalja članica eurozone jedna je od ključnih pretpostavki teorije optimalnog valutnog područja. Riječ je o nužnom uvjetu kako bi […]
Je li egalitarizam odnosno egalitarni sindrom jedan od kočničara razvoja u Hrvatskoj? Ako egalitarizam postoji u svim društvima (dovoljno se sjetiti Skandinavije), zašto bi u našem i u onima sličnim nama bio percipiran kao kočnica razvoja? Vuk Vuković objašnjava da se egalitarizam manifestira različito u zemljama europske jezgre i periferije kojoj pripada i Hrvatska. Ubrzana industrijalizacija na periferiji u 20. stoljeću značila je da se mentalitet nije stigao prilagoditi (evoluirati) kao u jezgri gdje je razvoj počeo najmanje stotinu godina ranije i odvijao se sporije pa je bilo vremena za prilagodbu kroz generacije
