Ekonomske slobode su temelj ustrojstva Europske unije. Ipak, takav okvir u opravdanim uvjetima može uzeti u obzir sigurnosne razloge koji zahtijevaju provjeru stranih ulaganja iz trećih zemalja. Što je sadržano u prijedlogu Uredbe EU koja će urediti ova pitanja, što će to značiti za ulagače iz trećih zemalja i kako su nastali najveći rizici koji su provocirali ovu reakciju
Nakon što su objasnili što je novac i ponuda novca, Bićanić i Deskar Škrbić u nastavku serijala B2B, Povratak osnovama, objašnjavaju uvijek aktualnu temu ograničenog utjecaja monetarne politike
Što se može naučiti usporedbom razvoja na tržištu rada u SAD-u, EU i Hrvatskoj nakon krizne 2008.? Nalazi su neugodni, što je razlog zbog čega ih treba uporno isticati, ne bi li se jednom iz svega toga nešto i naučilo
U četvrtak smo definitivno saznali sve bitne parametre najnovijih promjena u poreznom sustavu. Usvojen je i dokument Smjernice ekonomske i fiskalne politike koji pokazuje kako se promjene uklapaju u plan državnih prihoda i rashoda do 2021. Tu ima dosta stvari koje nedostaju.
U novom tekstu iz serije “Je li ovo (puno) bolji ili (puno) lošiji svijet” Velimir Šonje kroz prizmu knjige Globalna nejednakost srpsko-američkog ekonomista Branka Milanovića raspravlja o kupovnoj moći, nejednakostima i migracijama. Traži odgovor na pitanje kako će se razriješiti aktualna ekonomska napetost koja je nastala u interakciji rasta plaća i nedostatka radne snage u mnogim zanimanjima
Što pokazuje izvještaj o javnoj nabavi za prošlu godinu, kako objasniti veliki rast troškova javne nabave 2016. i 2017. i kako tumačiti izostanak sustavnog interesa za transparentnost i svrhe jednostavnih postupaka koji brzo rastu i kroz koje se provlači oko 3,2% hrvatskog BDP-a; piše Tatjana Korceba-Huuić
Zašto “porezna reforma” nije reforma, zašto mnoge “reforme” nisu reforme, i zašto je dobro biti neprilagođen
Labov specijal istražuje kako i zašto najavljene promjene u mirovinskom sustavu negiraju jedan jednostavan postulat: što je privatna mirovinska štednja veća, to su očekivanja od prvog stupa (vlade odnosno poreznih obveznika) i s time povezani politički konflikti manji.
Plaće rastu iznad 5% nominalno i oko 3% realno uz velike razlike među granama i djelatnostima što znači da se na tržištima u uvjetima rasta događaju velike promjene
EU će rasti minimalno po stopi od 2%, pri čemu će najbrže (iznad 4%) rasti Slovenija, Latvija i Slovačka. Izvore ubrzanja rasta OECD vidi u istim mehanizmima kao i Europska komisija odnosno EU: jačanje unutarnjeg tržišta, konkurencije, digitalne transformacije i inovacija
