Ovu beskrajnu zavrzlamu s propisivanjem minimalnih osnovica za plaćanje doprinosa treba riješiti uvođenjem statusa za poduzetnike koji ne žele imati plaće i plaćati doprinose, ali onda ne trebaju niti koristiti državno mirovinsko i zdravstveno osiguranje dok su u tom statusu. Takav bi sustav bio jednostavan i pravedan.
Nakon predstavljanja Godišnjeg izvješća o javnoj nabavi za prošlu godinu, Tatjana Korceba-Huić piše o rezultatima ankete koja je prošle godine provedena među hrvatskim građanima, a koja je pokazala da 98% ispitanika ni približno nije u stanju procijeniti koliko država troši novca poreznih obveznika na ovaj način
U četvrtak smo definitivno saznali sve bitne parametre najnovijih promjena u poreznom sustavu. Usvojen je i dokument Smjernice ekonomske i fiskalne politike koji pokazuje kako se promjene uklapaju u plan državnih prihoda i rashoda do 2021. Tu ima dosta stvari koje nedostaju.
Što pokazuje izvještaj o javnoj nabavi za prošlu godinu, kako objasniti veliki rast troškova javne nabave 2016. i 2017. i kako tumačiti izostanak sustavnog interesa za transparentnost i svrhe jednostavnih postupaka koji brzo rastu i kroz koje se provlači oko 3,2% hrvatskog BDP-a; piše Tatjana Korceba-Huuić
Rastuća inflacija, američke kamatne stope i eskalirajući trgovački a potencijalno i valutni rat označavaju promjenu globalnog ekonomskog i financijskog režima. Iza svega stoji rastući američki fiskalni deficit, a rezultat su povećani rizici u srednjem roku.
Teorijske i empirijske podloge za razmišljanje o poreznoj reformi: porezi na potrošnju unose mnogo manje distorzije u gospodarstvo od izravnih poreza kao što su porezi na dohodak i doprinosi. Negativnu vezu između oporezivanja i gospodarskoga rasta mnogo je teže ustanoviti kod poreza na potrošnju nego kod izravnih poreznih tereta kao što su oni na rad.
Što su i kako se oblikuju fiskalna pravila, kako su se mijenjala u Hrvatskoj i je li taj koncept u krizi s obzirom na upitnu političku odgovornost u slučaju njihova nepoštivanja, piše Milan Deskar Škrbić
Koje se ekonomske ideje mogu označiti liberalnima, a koje kejnezijanskima i ima li takva klasifikacija uopće smisla? Odgovor na to pitanje traži se kroz raspravu o otvorenim dilemama u pogledu monetarne i fiskalne politike te mirovinskog sustava
Rastakanje socijalne države ili države blagostanja bila je, i još uvijek je, često korištena fraza. Međutim, podaci ne daju uporišta za nju. Udjel svih izdataka za socijalne transfere u BDP-u kontinuirano raste. Brkljača stoga sumnja da je teza o rastakanju države blagostanja samo poslužila interesnim skupinama da iza nje sakriju svoje uske interese
Funkcija fiskalne reakcije otkriva zlatni standard fiskalne politike – njen optimum. Usporedbom stvarnog deficita proračuna i deficita iz funkcije fiskalne reakcije može se točno vidjeti narav fiskalne politike. Deskar Škrbić pokazuje da je ona u novijoj prošlosti u Hrvatskoj uglavnom bila na krivoj nozi i nije služila stabilizaciji nego produbljivanju poslovnih ciklusa
